EPISODE · Jun 11, 2026 · 49 MIN
VIZA 11.06.2026.
from Viza
Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović
What this episode covers
Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović
NOW PLAYING
VIZA 11.06.2026.
No transcript for this episode yet