VIZA 19.03.2026.

Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na štokholmskom institutu Katarina Đokić, koja naglašava da se unatoč očitom povećanju ulaganja ne može govoriti o stvarnoj regionalnoj utrci u naoružanju. Trenutno se najmanje na oružje troši u Latinskoj Americi, ali je pitanje koliko dugo će biti tako, ako se nastavi intervencionistička politika SAD-a. Naime, nakon što su Sjedinjene Države uklonile s čela Venezuele dugogodišnjeg predsjednika Nikolasa Madura, predsjednik Donald Trump odmah je najavio kako je Kuba sljedeća. U Sloveniji se u nedjelju otvaraju birališta za parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji od slovenskog ulaska u Europsku uniju 2004. godine. Izbor stranaka pred biračima je velik, ali se na kraju svode na dvije mogućnosti - dosadašnji liberalno-proeuropski politički smjer premijera Roberta Goloba ili povratak desnih populista, za koje kritičari vjeruju da zemlju guraju u orbanovski tip vladanja, pod vodstvom političkog veterana Janeza Janše koji bi tako postao premijer i četvrti put. O očekivanjima i predizbornoj kampanji, jednoj od najprljavijih dosad, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Markom Milosavljevićem. Bili smo na referendumu o ustavnim promjena u Kazahstanu gdje je prošle nedjelje izglasan novi ustav te zemlje, s 90 posto potpore. Novi temeljni dokument širi predsjedničke ovlasti, uvodi instituciju potpredsjednika i jednodomni parlament, a kako je rekao predsjednik Kasim Džomart Tokajev, bio je to povijesni trenutak kojim je određena budućnost Kazahstana. Urednik: Goran Ivanović