Artivist

Svi znamo tko nas dočekuje na izlasku iz Glavnog kolodvora u Zagrebu. Kralj Tomislav! No, tko je bio čovjek koji mu je udahnuo život i zašto je trebalo čak 23 godine da njegov konjanik zauzme današnje mjesto? U ovoj epizodi razgovaramo o tome kako se reciklira povijest, od namještaja stare zagrebačke katedrale u umjetnikovu dnevnom boravku do gradnje obiteljskog doma na mjestu nekadašnjeg groblja. Istražujemo zašto Robert Frangeš Mihanović svoje najpoznatije javne skulpture, poput Tomislava i zdenca Elegija, nije dočekao na lokacijama na kojima se danas nalaze te kakve priče stoje iza njihova dolaska na cilj.  Robert Frangeš Mihanović, Kralj Tomislav https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Spomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb_(cropped).jpg#/media/File%3ASpomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb.jpgFotografije Elegije i Ville Frangeš https://postimg.cc/gallery/zgm5sdNRazglednica s crvenom zvijezdom ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu, 1945. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Red_Star_on_King_Tomislav_square_postcard,_1945.png 

U ovoj epizodi mijenjamo pravila: izlazimo iz studija, a riječ prepuštamo vama. Pozvali smo vas da prošetate novim stalnim postavom, zastanete, podijelite dojam… i upravo su ti vaši glasovi postali srce ove epizode. Vaša zapažanja, pitanja i osobne perspektive otvaraju nove načine gledanja na skulpturu, umjetnika i sam muzej.U razgovoru s autoricom postava, Barbarom Vujanović, otkrivamo kako je nastajala nova koncepcija Atelijera. No ono što ovu epizodu čini posebnom jest otvoren dijalog – Barbara je, potaknuta vašim komentarima, velikodušno dijelila procese, dileme i ideje, ali i slušala, pitala, propitivala.Ovo je epizoda o zajedničkom promišljanju muzeja danas  kao prostora susreta, razmjene i stvaranja značenja. Više o Atelijeru: https://mestrovic.hr/atelijer-mestrovic/ 

Laura i Mate razgovaraju o umjetnicima koji nisu krenuli “na vrijeme”, nego baš onda kad život postane kompliciran. Od burzovnih slomova i fizičkog rada do kasnih odluka i potpune promjene karijere, otkrivaju kako su osobne krize, slučajni susreti i unutarnji porivi oblikovali neke od najvažnijih umjetničkih priča.Zašto netko tek u tridesetima, četrdesetima ili čak u mirovini počinje stvarati? I što se događa kada iskustvo života počne voditi, umjesto ranog talenta?Fotografije Eve Arnold: https://www.evearnold.com/intimate-portraits Eve Arnold, A Babies First Five Minutes, 1959. :https://www.holdenluntz.com/artists/eve-arnold/a-babies-first-five-minutes/Matija Skurjeni, Prvi kozmonautski par, 1963. DSC01002R.WEB_.jpg Vasilij Kandinski, U svijetlom ovalu, 1925. https://www.museothyssen.org/en/collection/artists/kandinsky-wassily/bright-oval Paul Gauguin, Velika Tahićanka, 1898. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Gauguin_Femme_Tahitienne_II.jpg Henri Rousseau, San, 1910. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Henri_Rousseau_-_Le_R%C3%AAve_-_Google_Art_Project.jpg Laurina prijateljica Tina Oršolić Dalessio, doktorica prava i akademska slikarica https://www.instagram.com/tinaorsolicdalessio?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=ZDNlZDc0MzIxNw==

Laura i Mate razgovaraju o pet umjetnika koji su vrlo mladi stvorili značajna djela. Otkrivaju koje su okolnosti, od djetinjstva i gradova u kojima su živjeli do mentora koji su ih oblikovali, bile presudne za razvoj njihova umjetničkog talenta.Ivan Meštrović, Zdenac života, 1905.https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Zdenac_%C5%BEivota_-_Fontaine_de_vie.jpg Michelangelo, Pietà, 1498–99.https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Pieta_de_Michelangelo_-_Vaticano.jpg Albrecht Dürer, Autoportret s čičkom, 1493. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Portrait_de_l%27artiste_tenant_un_chardon_-_Albrecht_D%C3%BCrer_-_Mus%C3%A9e_du_Louvre_Peintures_RF_2382.jpg Artemisia Gentileschi, Suzana i starci, 1610.https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpg/960px-Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpgFrida Kahlo, Autoportret u baršunastoj haljini, 1926.https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/67/Self_Portrait_in_a_Velvet_Dress.jpg 

U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o novoj vrsti vizualnog stvaranja u kojoj nema kista, dlijeta ni fotoaparata, već samo riječi i umjetna inteligencija. Otvaraju pitanja fake newsa, budućnosti umjetnosti i istine, te granica kreativnosti i autorstva u dobu AI-ja.Boris Eldagsen, PSEUDOMNESIA Fake Memories, work in progress, 2022 – ongoing co-produced by the means of AI https://www.eldagsen.com/sony-world-photography-awards-2023/Miles Astrayhttps://petapixel.com/2024/06/12/photographer-disqualified-from-ai-image-contest-after-winning-with-real-photo/Phillip Toledano, Another America projekt: https://www.lensculture.com/articles/phillip-toledano-another-america-ai-generated-photos-from-the-1940s-and-50sGiotto, Posljednji sud, 1306. (Cappella degli Scrovegni, Padua): https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/16/Last-judgment-scrovegni-chapel-giotto-1306.jpg 

U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o Egonu Schieleu i izložbi Egon Schiele UNSEEN u MUO Galeriji. Mate govori iz perspektive koautora izložbe, nastale u suradnji s dr. sc. Antoniom Došen, voditeljicom Zbirke grafike Muzeja za umjetnost i obrt.  Razgovaraju o životnim okolnostima Egona Schielea i njegovih modela, nelagodi koju njegova djela i danas izazivaju kod promatrača, te o tome kako je bilo živjeti u vremenu neposredno prije i tijekom Prvog svjetskog rata.Autoportret: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66529Majka i dijete: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66597 Klečeći ženski akt: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66599Studija portreta gospođe Edith Schiele: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66602 Studija portreta glave djevojke (Hilda Ziegler): https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66603 

Umjetnički performans katkad se čini trivijalnim, ponekad pretencioznim, mnogima nerazumljivim. Je li tako i s radom Marine Abramović? Laura i Mate zavirit će u njen život i opus. A trenutak u kojem se s Marininim djelima izbliza možemo i upoznati - u Ljubljani i u Beču - idealan je za takvo razotkrivanje.Radovi o kojima govorimo:The Artist Is Present (2010)https://www.moma.org/calendar/exhibitions/964Ritam 0 (1974)https://www.moma.org/audio/playlist/243/3118Ritam 5 (1974)https://www.guggenheim.org/artwork/5190Balkan Baroque (1997)https://www.moma.org/audio/playlist/243/3126Breathing In / Breathing Out (1977), s Ulayemhttps://www.stedelijk.nl/en/collection/9811-ulay-breathing-out-breathing-in-%28performance-10%29Rest Energy (1980), s Ulayemhttps://www.moma.org/audio/playlist/243/3120Ljubavnici: Hod po Kineskom zidu (1988)https://www.moma.org/audio/playlist/243/3125Trenutne izložbe Marine Abramović i suradnje s Ulayem:Beč, Albertina Modernhttps://www.albertina.at/albertina-modern/ausstellungen/marina-abramovic/Ljubljana, Cukrarnahttps://cukrarna.art/en/program/exhibitions/33/ulay-marina-abramovic/Napomena: izložba Marina Abramović: Balkan Erotic Epic u Manchesteru završila je neposredno prije objave ove epizode, ali je važna za kontekst razgovora.https://www.visitmanchester.com/event/marina-abramovi%C4%87%3A-balkan-erotic-epic/101561101/

U Bermu plešu kosturi već pet stoljeća. Baš o tome u ovoj epizodi razgovaraju Laura i Mate - što nam ova srednjovjekovna slika govori o odnosu prema smrti, društvenim hijerarhijama i cenzuri; od kud Vincentu iz Kastva i njegovoj radionici ideje za freske.Danse Macabre Camille Saint-Saënsa https://www.youtube.com/watch?v=YyknBTm_YyM&list=RDYyknBTm_YyM&start_radio=1 Iz knjige Branka Fučića, Vincent iz Kastva, Zagreb/Pazin: Kršćanska sadašnjost/Istarsko književno društvo «Juraj Dobrila», 1992.Reprodukcija freske - str. 100. - 101.Poredak likova na prizoru - str. 96.Prikaz grafike i freske u paraleli za prizor Kolo sreće - str. 120. - 121.https://postimg.cc/gallery/b8kqMKr Popis mrtvačkih povorki po Europi: https://www.lamortdanslart.com/danse/dance.htm#a Važne informacije:https://donart.uniri.hr/djela-i-narucitelji/arhitektura/crkva-sv-marije-na-skrilinah-beram/Koga zvati za pristup crkvi:https://www.istria-culture.com/crkva-sv-marije-na-skriljinah-i8

Laura i Mate razgovaraju o Juliju Kloviću, majstoru minijatura kojeg je život odveo iz Grižana u Rim. Otkrijte njegove naručitelje, pogled na tijelo u umjetnosti i zašto njegove minijature i danas djeluju “monumentalno” – čak i na ekranima mobitela.Julije Klović, Adam i Eva (iz Časoslova Farnese) 1537. - 1546. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Giulio_Clovio_-_Farnese_Hours_-_Google_Art_Project.jpg El Greco, Portret Julija Klovića, 1571. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Musée_de_Capodimonte_-_Le_Gréco,_portrait_de_Giulio_Clovio,_en_1571-572_-01.jpg Julije Klović, Uskrsli Krist, oko 1550. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-risen-christ/a1107ab9-9492-4931-89e0-adab941d9ba2 Michelangelo, Krist nosi križ (iz crkve Santa Maria sopra Minerva), 1519. - 1521. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Michelangelo-Christ.jpg

 U drugoj epizodi Artivist podcasta, Mladen i Mate razgovaraju o glazbeniku i kiparu – Vatroslavu Lisinskom i Vojinu Bakiću. Povod je Bakićeva bista Lisinskog u Koncertnoj dvorani u Zagrebu, a kroz nju uspoređuju njihove sudbine i otkrivaju kako kontekst oblikuje naše doživljaje umjetnosti.Vojin Bakić, Lisinski, 1974. (jedina javno dostupna fotografija djela i to nakon zagrebačkog potresa 2020. godine):  https://www.instagram.com/p/C0TrhGIMMGB/?igsh=MTd4cXZlODN0ZzZjNA== Vijenac 670 – Zagonetan lik Lisinskog: https://www.matica.hr/vijenac/670/zagonetan-lik-lisinskog-29644/ Ovako Vanja Radauš prikazuje Lisinskog: https://www.hgz.hr/novosti/vatroslav-lisinski-i-hrvatski-glazbeni-zavod/, a ovako Robert Frangeš-Mihanović:https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vatroslav_Lisinski_Robert_Frange%C5%A1_Mihanovi%C4%87.jpg

U prvoj epizodi Artivist podcasta, Laura i Mate istražuju kako je rasvjeta promijenila grad i naše živote. Kroz sliku "Ilica" Naste Rojc iz 1910. godine, razgovaraju o šestinskim praljama, urbanom razvoju i transformaciji Zagreba. Poslušajte epizodu i otkrijte sve detalje!Nasta Rojc, Ilica, 1910. https://imgur.com/a/xBaU0 Zagrebački bazar Salomona Königa Zg-bazar.jpg Autoportret hrvatske slikarice Naste Rojc na izložbi o homoseksualnosti u Chicagu https://www.tportal.hr/kultura/clanak/autoportret-hrvatske-slikarice-naste-rojc-na-izlozbi-o-homoseksualnosti-u-chicagu-20250423 Nasta Rojc, Simbolistički autoportret, 1914. https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idart=2172