Ideje.hr

Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu. Ako ne govorite francuski, svakako uključite titlove.Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:WEB: https://ideje.hr/ FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

O projektu AI podatkovnog centra u Topuskom koji izaziva mnogo rasprava u javnosti, ali i o utjecaju takvih projekata u cijelom svijetu na države i društva, govori Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Jedan od povoda za razgovor je i izvještaj o podatkovnim centrima i digitalnom suverenitetu koji je Bilić objavio s Valentinom Vučković, Tonijem Prugom i velikim brojem suradnika i istraživača, a koji je dostupan na poveznici:https://kultura.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/12/intermediate-STUDIJA_v08.pdf

O posljedicama Trumpove vlasti za SAD,a ili i za cijeli svijet, govorio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić. Svjetski poredak nepovratno je urušen, kao i velike američke stranke, no pitanje je treba li za njima žaliti. A što će se nakon Trumpa događati s MAGA pokretom i kakve planove imaju tehnološki moćnici koji ga financiraju?

O Hrvatskoj koja po međunarodnim ocjenama klizi u autokraciju, o šteti koju trpi pravosuđe jer nemamo predsjednika Vrhovnog suda više od godinu dana, i o kriterijima koje bismo morali primjenjivati pri izboru sudaca Ustavnog suda govori profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, članica saborskog Odbora za pravosuđe i predsjednica SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

O novoj humanitarnoj akciji pokušaja proboja pomorske blokade Gaze govori kapetanica i pravnica Morana Miljanović, koja redovito sudjeluje i u akcijama spašavanja ljudi u pokretu na Mediteranu. Što zamjera državama i moćnicima zapada, i što građani tog istog zapada mogu promijeniti?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni.Ilustracija: Google Maps

Zašto su upravo održani izbori od povijesne važnosti, i to ne samo za Mađarsku? Zašto je Peteru Magyaru bila potrebna dvotrećinska pobjeda? Može li demontirati Orbanovu iliberalnu državu, i gdje je nestao ostatak oporbe? Na sva ova pitanja odgovara mađarski novinar Gabor Bodis.O tome kako je Orban zarobio mađarske institucije pročitajte u ovom članku:https://ideje.hr/orbanov-prirucnik-za-demontazu-demokracije-bog-blagoslovio-madare/Ilustracija: YouTube Magyar Péter Hivatalos

O hrvatskoj inflaciji, njezinoj strukturi i o sklonosti vlade da koristi tupe mjere umjesto nekih puno boljih razgovarali smo s Ivanom Žilićem s Ekonomskog Instituta u Zagrebu. Iza agregatnog podatka o 5 posto inflacije kriju se mnogo složeniji problemi.

Sandro Gozi je talijansko-francuski političar, državni tajnik u dvije talijanske vlade i aktualni francuski zastupnik u Europskom parlamentu. O nužnim reformama Europske unije i proširenju govorio je za Ideje u Bruxellesu.

Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.

Što su to SLAPP tužbe i zašto je Hrvatska na samom europskom vrhu po njihovom broju? Zakon o zaštiti osoba koje javno djeluju trebao bi zaštititi novinare, znanstvenike, aktiviste i građane, no samo je manjkava skica onoga što je trebalo biti napravljeno, kaže profesor Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.

Ima li EU snage za zajedničku vanjsku politiku? Kako se prilagoditi novom vremenu i novim međunarodnim odnosima a ne mijenjati Lisabonski ugovor? Mogu li se zemlje kandidatkinje približiti Uniji i prije ispunjavanja svih uvjeta? O europskim izazovima govore bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Davor Ivo Stier. Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

Rezultate upravo održanih izbora u Sloveniji komentira politički analitičar Aljaž Pengov Bitenc. Kako je jedna nespretna špijunska operacija istopila prednost lidera oporbe Janeza Janše, i zašto aktualni premijer Robert Golob, usprkos samo jednom zastupničkom mjestu više, ima mnogo više šansi za sklapanje parlamentarne većine.?foto: gov.si

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje organizirali su okrugli stol o financiraju znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj. U fokusu rasprave bila je Hrvatska zaklada za znanost, ključna institucija koja kroz svoje programe raspodjeljuje značajan dio javnih sredstava namijenjenih istraživanju. Tako utječe na razvoj istraživačkih karijera i smjer domaće znanosti. O kriterijima, procedurama, transparentnosti, poziciji mladih znanstvenika, suradnji s gospodarstvom i ostalim pitanjima raspravljali su: dr. sc. Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković; Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja), prof. dr. sc. Ozren Polašek (Hrvatska zaklada za znanost), dr. sc. Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu) i dr. sc. Hrvoje Meštrić (Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih).

Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.

O političkim žetonima, njihovim isprikama, niskim očekivanjima od naroda kod kojeg sve prolazi, Plenkoviću kao soft diktatoru i Milanoviću koji se ljuti jer je prokockao svoje šanse u EU razgovaramo s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom.

Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.

U organizaciji zagrebačkog KIC-a o sudbini Name raspravljali su ekonomistica i arhitektica Marina Pavković, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković i redateljica i politologinja Lana Kosovac. U kojim okolnostima je Nama propala, što je značila za grad, što se još može spasiti?

Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji, ili manje regulacije? Treba li na fiskalna federalizacija i mogu li mali i manje razvijeni stradati u novim okolnostima? Na sva ova pitanja odgovaraju zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.

Kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta Ivan Koprić govori o svom programu i potrebnim promjenama, ali i o problemima Sveučilišta: atmosferi vojne uprave, pritiscima na dekane i nepovoljno Programskom ugovoru koji bi mogao destabilizirati fakultete.Napominjemo da smo poziv za intervju uputili drugom kandidatu, aktualnom rektoru Stjepanu Lakušiću, ali se on zahvalio na ponudi.

Osuđeni seksualni zlostavljač Jeffrey Epstein i njegove sumnjive poslovne veze u Velikoj Britaniji najprije su zaljuljale čak i samog premijera Keira Starmera, a onda dovele i do uhićenja brata kralja Charlesa. Sve implikacije onoga što se do sada zna o britanskom kraku afere Epstein analizira novinar, analitičar i dugogodišnji savjetnik za strategiju BBC-a Tin Radovani. 

Mirjana Hruškar, predsjednica Akreditacijskog savjeta AZVO, tijela koje vrednuje kvalitetu hrvatskih studijskih programa, govori o problemima, pritiscima, otporu svih onih kojima transparentniji i bolji sustav visokog obrazovanja ne odgovara, ali i o promjenama koje su nužne.

Prije godinu dana na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji JD Vance šokirao je Europu. U sljedećih godinu dana dramatične promjene stizale su jedna drugu nevjerojatnim ritmom. Kako Europa danas zamišlja svoju sigurnost pitali smo zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Piculu i komentatora Telegrama Gorana Redžepovića.Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

Redatelj Oliver Frljić govori o svojim međunarodnim uspjesima i o različitim vrstama pritisaka u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. Zašto umjetnost nikad nije apolitična i zašto se najviše boji one umjetnosti koja tvrdi da to jest?

EU je nakon 25 godina pregovaranja uspjela dogovoriti trgovinski sporazum s južnoameričkim Mercosurom. Europski parlament poslao je u međuvremenu sporazum na sudsku provjeru pa ćemo njegovu primjenu pričekati još neko vrijeme. O Mercosuru, strahovima od posljedica za europsku ekonomiju, reakciji različitih zemalja na Trumpove pritiske, ali i "infaltilnim hrvatskim očekivanjima od stranih investitora" govori Josip Lučev s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

O odluci premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića da suprotno stavu grada Zagreba izigra propise i organizira doček rukometaša s Thompsonom govori politički analitičar Ivan Rimac. Plenković želi napakostiti stranci Možemo! jer ih se boji, a upada u probleme jer skreće na teritorij desnice, gdje drugi akteri uvijek mogu biti radikalniji od njega. zaključuje Rimac.

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić komentirao je energetsku situaciju u Europi, regiji i Hrvatskoj. Ruska agresija, sankcije, ulazak Mola u Srbiju, stari problemi u Ini, istraživačka operacija u Kazahstanu... Kako svi ti elementi utječu na našu energetsku sigurnost?

Građani koji su spemni na -27 braniti susjede poslali su snažnu poruku cijelom svijetu, smatra profesorica Fionnuala Ní Aoláin sa Sveučilišta Minnesota. Nije ugrožena samo vladavina prava u SAD-u, problem je u poruci koja je poslana brojnim problematičnim državama u cijelom svijetu.

Nagrađivana slobodna novinarka Barbara Matejčić govori za Ideje o svom radu, suočavanju s ratnim zločincima, načinom na koji traga za temama, izazovima s kojima se bori svaki freelancer, ali i budućnosti novinarstva i demokracije. Linkovi na nagrađivane projekte Barbare Matejčić:Nagrađeni serijal o ratnom zločinu u Brčkom:https://www.portalnovosti.com/sirokokutni-kadar-smrti/ https://www.portalnovosti.com/negativi-s-predumisljajem/Dokumentarac "Čuvar logora":https://hrti.hrt.hr/home?id=36870263-2015016000Dokumentarac: "Uzrok smrti: granica"https://www.youtube.com/watch?v=HJYWHJh6WPk

Prije 20 godina počeo je u Hrvaskoj Bolonjski proces, koji je trebao osigurati modernije, kvalitetnije i brže visoko obrazovanje. Ništa od toga se nije ostvarilo, upozorava Neven Budak, koji je zajedno s velikim timom prije petnaestak godina pokušao reformirati hrvatsko obrazovanje.

Grenlandska kriza već je dugoročno odredila odnos SAD-a i Europe, smatra povjesničar i politički analitičar Tvrtko Jakovina, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trump je europske poruke razumio, ali ih ne smatra ozbiljnima, a pitanje je koliko je EU spremna zajednički odgovoriti. Dugoročno najgora posljedica jest poruka svim manjim i malim silama, ili onima koje misle da to jesu, da pokušaju napraviti isto. 

Kako će Kina nadoknaditi eventualni gubitak nafte iz Venezuele i Irana, je li zainteresiranija za napad na Tajvan nakon slučaja Maduro, koliko joj je naštetio trgovinski rat Donalda Trumpa? O svemu tome razgovaramo sa Zoranom Baković, dugogodišnjom izvjestiteljicom s Dalekog istoka za ljubljanski dnevnik Delo.

Zašto država ne prepoznaje dramatičnost problema s mentalnim zdravljem mladih? Zašto imamo samo jednu bolnicu za njih s nedovoljnim kapacitetom, zašto nema adekvatne prevencije? O tome, o surovim uvjetima odrastanja mladih, o bijegu u radikalizaciju, ali i o simptomima po kojima će roditelji znati da njihovo dijete treba pomoć, govori psihologica Nataša Jokić-Begić.

Trumpova operacija zarobljavanja predsjednika Venezuele Nicolasa Madura šokirala je svijet. O pravnim i političkim posljedicama tog poteza govori dugogodišnji diplomat, znanstvenik i politički analitičar Želimir Brala.

Hrvatski znanstvenici smatraju da ih političari koriste kao smokvin list, izbjegavaju javne istupe jer im donose nevolje, osjećaju se napušteno od svojih institucija i ne vjeruju da uspijevaju doprijeti do građana u vrijeme algoritama društvenih mreža. Veliko istraživanje na tu temu predstavlja MArija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a njihov pregled dostupan je i na ovoj adresi:https://www.idi.hr/hr/projekti/znanstveno-kompetitivni-projekti/drustvena-odgovornost-i-profesionalna-etika-hrvatskih-istrazivaca

Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.

Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.

Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.

Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević sa University College London.

O Trumpovoj Americi govori Nicholas J. Cull sa Sveučilišta Južne Kalifornije. Kako je američka vanjska politika postala prvenstveno alat za domaće potrebe, kako mladi reagiraju na promjene, može li sustav izdržati korupcijski pritisak i što bi mogli donijeti izbori sljedeće godine?

O razlozima zbog kojih je Europski parlament odbio prvi prijedlog višegodišnjeg proračuna EU i o tome zašto je važno da europska sredstva budu i dalje dostupna manje razvijenim regijama razgovarali smo sa Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom kluba EPP-a u Parlamentu i šefom radne skupine EPP-a za proračun. Mureșan je komentirao i ruske hibridne napade na demokraciju u njegovoj rodnoj Rumunjskoj.

Povjesničar Hrvoje Klasić govori o odnosu Hrvatske prema antifašizmu, neiskrenosti hrvatske desnice koja se nije uspjela odmaći od antisrpstva, mladima koji ne znaju dovoljno o prošlosti i Plenkovićevom kockanju s budućnošću zbog želje da kontrolira kompletnu desnicu.

O pritiscima na Međunarodni kazneni sud, mračnoj slici svijeta ukoliko se uruši međunarodni pravni predak, budućnosti Europske unije i Hrvatskoj koja propušta prilike pozicionirati se na svjetskoj sceni govori Iva Vukušić, profesorica sa Sveučlišta u Utrechtu.

O hrvatskom proračunu za 2026. godinu, njegovoj realnosti, njegovoj pretjeranoj oslonjenosti na europska sredstva i onome što on donosi građanima razgovarali smo s Josipom Ticom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednikom Gospodarskog savjeta SDP-a. Propuštena je prilika da se sredstva iz europskog NPOO-a iskoriste za oporavak zemlje, tvrdi Tica.

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.Otvorena pisma možete pročitati na ovim linkovima: https://uha.hr/obracanje-zastupnicima-hrvatskog-sabora-zupanima-gradonacelnicima-i-nacelnicima-povodom-prijedloga-novog-zakona-o-prostornom-uredenju/https://uha.hr/otvoreno-pismo-kome-ne-trebaju-natjecaji/

Vojnopolitički analitičar Robert Barić analizira za Ideje stanje na ukrajinskim bojištima, ruske planove i realne mogućnosti te ukrajinsku taktiku mijenjanja prostora za vrijeme. I Ukrajinu i Rusiju muči korupcija koja bi mogla odrediti rasplet ovog rata.