Može li to EU?

Dobrodošli u novu epizodu podcasta „Može li to EU?“, gdje raspravljamo o važnim pitanjima za budućnost Europe.  Danas ćemo razgovarati o nečemu što se tiče svih nas — nejednakosti i načinu na koji ona utječe na društvo. Znate li da veća nejednakost u društvu donosi više korupcije, nasilja i nezadovoljstva? Istraživanja čak pokazuju povezanost između dohodovne nejednakosti i stope nasilnih kaznenih djela. I dok jaz između bogatih i siromašnih raste diljem svijeta, Europa se i dalje drži bolje od mnogih drugih kontinenata.

Žene u Europi i dalje trpe diskriminaciju, a konzervativni vjetrovi koji pušu kroz EU prijete da će dodatno pogoršati stanje.

Tijekom proteklog desetljeća cijene nekretnina skočile su u nebo diljem Europe, najviše pogađajući najugroženije.

Mnogi radnici u EU-u smatraju da su njihovi poslovi ugroženi globalizacijom i tehnologijom, a to bi moglo dovesti do dubokog društvenog poremećaja.

Bez obzira na ishod izbora Sjedinjene Države će ostati najprirodniji partner Europskoj uniji, ali odnos će se sigurno promijeniti. U ovoj epizodi, novinari naše paneuropske mreže radijskih postaja zamolili su promatrače i stručnjake da ocrtaju potencijalne implikacije ishoda izbora našeg transatlantskog partnera po Europsku uniju.

Nije nova vijest - svi već znamo da se Europska unija posljednjih godina suočava s nizom izazova: pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i energetska kriza. Došlo je vrijeme da Unija preispita svoj vanjskopolitički okvir jer čini se da smo u “permakrizi”, da stalno prelazimo iz jedne krize u drugu.   Što je permakriza? Kako na vanjsku politiku Brisela gledaju stanovnici Unije i što možemo očekivati u budućnosti, doznajemo u današnjem podcastu “Može li to EU?”. S vama su Ivana Perkovac i Tonči Petrić, doznajte što misle stručnjaci i građani Europe o važnim pitanjima današnjice.

  Ovaj podcast vjerojatno slušate na svom pametnom telefonu, popularnom smartphoneu, ili tabletu jer za većinu nas digitalni alati sastavni su dio svakodnevnog života. Neki bi čak rekli da ih koristimo "previše", jer mnogi od nas ne mogu živjeti bez njih. Stoga je ekipa podcasta “Može li to EU?” odlučila istražiti - mogu li građani EU živjeti bez tehnologije i koliko smo digitalno pismeni?  

Vrijeme je ljetnih odmora, a nakon što su mnogi od nas doživjeli pomalo depresivno i kišovito proljeće kod kuće, sada, više nego ikada, želimo obuti sandale, staviti šešir i sunčane naočale i pobjeći na more! Putovanja i turizam izvor su naših najdražih uspomena i bezbrojnih nezamjenjivih lekcija, poučavajući nas o nama samima i drugima, a također šire naše horizonte i pogled na svijet. Turizam, osim posjetiteljima, važnu ulogu igra i domaćinima kojima uvelike utječe na kvalitetu života i razvijanje lokalnih sredina. Potiče kulturnu razmjenu i čini mjesta privlačnijima, ne samo kao turističke destinacije, već i kao mjesta za život, rad, studiranje ili ulaganje. Naravno, u mnogim zemljama EU-a, posebice u južnoj Europi, turizam je  glavni izvor prihoda i ekonomskog rasta. Svijet se ubrzano mijenja, mobilnost je jedna od glavnih karakteristika modernog čovjeka pa sve više ljudi s jednog kraja svijeta putuje na drugi. No, kakve su posljedice masovnog turizma za život lokalnog stanovništva? Ima li sve masovniji turizam štetan utjecaj na okoliš? Kako pronaći balans između profita i zaštite kulturnih dobara te baštine?   

Jeste li se ikada zapitali zašto vaša omiljena čokoladna marka sadrži različitu količinu orašastih plodova od one koju je vaš prijatelj kupio u susjednoj zemlji? Znate li je li sastav vašeg omiljenog deterdženta jednak diljem EU?   Potrošači iz više država članica Unije žale se da se sastav određenih proizvoda, kao što su bezalkoholna pića, kava ili riblji štapići, razlikuje u njihovoj matičnoj zemlji od onih proizvoda koji se prodaju pod istom robnom markom te s jednakim ili sličnim pakiranjem u drugim državama članicama.  

U ovoj epizodi obilazimo Europsku uniju s našim lokalnim novinarima kako bismo pokušali razumjeti način na koji su građani birali svoje kandidate. Što su željeli poručiti na biračkom mjestu i što iz toga možemo naučiti.

Glavni prioritet EU-a trebao bi biti koordinacija aktivnosti država članica, osiguranje interoperabilnosti vojne opreme i olakšati unutareuropsku trgovinu obrambenim proizvodima.

U interesu pravednosti prema svim generacijama, tema smanjenja dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament već neko vrijeme u fokusu je javnosti i stručnjaka.  Nedavno održani europski izbori nisu rezultirali nikakvim promjenama na europskoj razini. Međutim, postoji mogućnost promjena u budućnosti koje bi mogle utjecati na druge nacionalne političke izbore. Trenutačno, zakoni koji reguliraju europske izbore različiti su diljem kontinenta. U većini zemalja Europske unije, građani imaju pravo glasati od 18. godine. U Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Malti dobna granica za izbor zastupnika u Europskom parlamentu sada je 16 godina, dok u Grčkoj mladi mogu glasati od 17 godina. Zbog toga Europski parlament poziva na reformu izbornog sustava Europske unije, koja bi primjenjivala ista pravila na sve države članice.  

Nekoliko dana prošlo je od europskih izbora, a mi i dalje nastavljamo proučavati ključna očekivanja koja europski građani imaju od Europske unije. Sposobnost EU da osigura gospodarski napredak svojih građana, od najveće je važnosti za njene građane. Ekonomija je u srži postojanja Unije i jedna od njezinih najsnažnijih alata za osiguranje podrške Europljana. Jedno je sigurno - Europska unija mora se ujediniti kako bi odgovorila na ekonomske izazove današnjice i sutrašnjice! Nakon višestrukih kriza s kojima se Europska unija suočila tijekom posljednjeg zakonodavnog razdoblja – posebno pandemije Covida 19 i energetske krize – stvaraju se novi izazovi za europsku ekonomiju. Koji su to? 

Kako naša društva postaju sve više polarizirana te gubimo osjećaj sigurnosti, čini se da su jedina rješenja za Europsku uniju ozbiljne reforme. Prošetali smo ulicama uoči europskih izbora kako bismo pitali građane Europske unije o njihovim nadama i strahovima za budućnost Europe. Iznenadilo nas je mišljenje da su mnogi zabrinuti za europsko jedinstvo i očuvanje unutarnje kohezije Europske unije. Često se u tome kontekstu spominjala Mađarska i njezin predsjednik vlade Viktora Orbána. Što smo još doznali na europskim ulicama, ali i što smatraju stručnjaci iz Europe, doznajte u novoj epizodi podcasta "Može li to EU?"

Europski građani očekuju da će EU pronaći rješenja za migracijsku politiku. Međutim ne postoji jednostavno rješenje za tako složen problem. Zajedno s našim novinarskim partnerima, nastavljamo istraživati teme za koje Europljani smatraju da bi trebale biti u središtu rada EU-a narednih pet godina... Poslušajte novu epizodu u produkciji Euranet Plusa.

Pandemija COVID-a 19 koja je pogodila Europu početkom 2020. usmrtila je više od milijun građana EU-a. Europljani sada razmišljaju o koracima za sprječavanje tragedije koja je zatekla Europu i svijet nespremne.

Dezinformacije izvršavaju snažan pritisak na europsko društvo. Više nego ikad u ovoj velikoj izbornoj godini, pokušava se s određenim glasovima potkopavati izborni proces. U današnjoj epizodi podcasta “Može li to EU? razgovarali smo s Europljanima i Europljankama od Baltika do Portugala preko Italije do Bugarske - boje li se dezinformacija i zašto?

Današnja tema - solidarnost Unije s Ukrajinom. Treba li EU i dalje vojno pomagati ratom pogođenoj Ukrajini? Kakva su očekivanja europskih građana od politike Europske Unije prema Ukrajini? Žele li građani da EU nastavi financirati i naoružavati Ukrajinu? A što je s izgledima za pridruživanje Ukrajine Europskoj Uniji? To su neka od pitanja koja postavljamo građanima i stručnjacima diljem Unije u novom podcastu - "Može li to EU?".

Naš paneuropski tim novinara okupio je glasove nezadovoljnih poljoprivrednika diljem Europe. Što oni žele? Više jasnoće u ZPP-u, manje birokracije, učinkovitiju podršku i općenito, više priznanja za njihov rad. To je potrebno da se posije sjeme sigurnosti hrane i održivosti.

Kohezija, gospodarstvo, migracije, klima, obrana... što sve zanima europske građane uoči izbora za Europski parlament 2024. godine. Saznajte u našem novom podcastu