Žensko pismo – poseban žanr? : prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

„Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a pokret u književnosti, koji nazivamo žensko pismo, proizašao je iz nastojanja žena da se društvenoj zajednici, kojom dominiraju muškarci, nametnu kao jednakopravne. Koja su temeljna obilježja ženskog pisma te treba li nam žensko pismo ili samo pismo? Koje autorice danas pišu o ženskom pitanju? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, a sve u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.    Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Žensko pismo kao specifičan žanr i način, stil pisanja; 2. Temeljna obilježja ženskoga pisma; 3. Žensko pisanje i žensko pismo; 4. Écriture feminine kao pojam u teoriji književnosti; 5. Treba li nam žensko pismo ili samo pismo; 6. Revidiranje ženskoga pisma; 7. „Žensko pitanje“ danas; 8. Današnje autorice koje pišu ženskim pismom. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. IV. br. 6. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, ožujak 2024.