Povijesne kontroverze

U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima danas razgovaramo s politologom dr. sc. Ivanom Pepićem. Epizoda je premijerno emitirana 5. svibnja 2026. na HR3.

Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka.Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu, časti, društvenoj hijerarhiji i borbi malog čovjeka protiv samovolje moćnika. O važnosti Vinodolskog zakona kao pravnog, jezičnog i kulturnog spomenika, te o tome što nam on govori o "malim" ljudima i njihovim životnim brigama u srednjem vijeku, razgovaramo u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi. Naša gošća je prof. dr. sc. Mirela Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 28. travnja 2026. na HR3.

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihvaćali i obični ljudi, i neobrazovani poput Stroopa, ali i obrazovani, te se pretvarali u beskrupulozne zločince koji ne prežu likvidirati stotine tisuća ljudi samo zato jer ih smatraju „nižom vrstom“, nedostojnima da žive zajedno. O važnosti te knjige i tomu što iz nje možemo naučiti razgovaramo s dr. sc. Slavenom Kaleom, prevoditeljem nedavno objavljenog hrvatskog izdanja „Razgovora s krvnikom“.Epizoda je premijerno emitirana 29. travnja 2025. na HR3.