Povijest četvrtkom

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve je međunarodne probleme stvorila i još stvara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.

25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Zašto je tako kratko trajala? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. Na kraju ga je Rim ipak uspio slomiti. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj su uspjele zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj uspjele su zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Potomak je ratnika koji su desetljećima harali zapadom Europe dok ih jedan francuski kralj nije pripitomio davanjem dijela Francuske koji je po njima i dobio ime-Normandija. Prvo su mu dali nadimak kopile, jer je bio dijete iz veze njegovog oca Roberta i konkubine Herleve. Kao maloljetnik krenuo je u borbu za ono što je smatrao svojim nasljedstvom i od kopileta postao je vojvoda. A godine 1066. svoju je vojsku poveo u rat iz kojeg će izaći kao pobjednik i kralj. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koja je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koja je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i staloženim. Jedan njegov biograf nazvao ga je enigmom iza predsjednika Mao Ce-tunga, Henry Kissinger nazvao ga je jednim od dva ili tri najimpresivnija čovjeka koje je on ikada susreo. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je niz manjih koji su vrlo brzo zagospodarili ne samo Sjedinjenim Državama, već i svijetom. Na neki način to gospodstvo traje i danas. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjednika Georgea Busha Mlađeg. Tko je on? Je li on uistinu intelektualni otac ljudi koji su zamislili invaziju na Irak 2003.? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjednika Georgea Busha Mlađeg. Tko je on? Je li on uistinu intelektualni otac ljudi koji su zamislili invaziju na Irak 2003.? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Fotograf Jasmin Krpan umro je 2024. godine. Taj možda najznačajniji hrvatski fotoreporter u Povijesti četvrtkom govorio je o zanimanju fotoreportera te o svom izvještavanju s kriznih žarišta krajem 20. stoljeća. Što je i kako snimao u Poljskoj, Srednjoj Americi, na sprovodu Jurija Andropova i na ratištu Iračko-iranskog rata poslušajte u Povijesti četvorkom.