Prvi glas

"Britanija je u emocionalnom grču i to nije Starmerova krivnja", kaže Tin Radovani, dugogodišnji strateg BBC-ja koji u Prvom glasu analizira aktualnu političku krizu koja trese Veliku Britaniju nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim izborima. Britanski premijer Keir Starmer bori se za opstanak nakon što su deseci zastupnika Laburističke stranke zatražili njegovu ostavku. „Starmer je prije dvije godine stigao na vlast s najvećom parlamentarnom većinom u povijesti Britanije, a već za nekoliko mjeseci bio je najnepopularniji premijer. Zemlja koja u roku od tri-četiri mjeseca omrzne svakog od premijera nije nestabilna zbog tih premijera: ona je u emocionalnom grču", govori Radovani.PRUŽITE NAM PODRŠKU: DOŽIVOTNA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA 399 EURA!Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP311:Zašto Keir Starmer misli da je još uvijek siguran kao premijer iako ga sve veći broj laburističkih zastupnika poziva da odstupi s mjesta premijera?Tko su Starmeru potencijalni izazivači u stranci?Tko ima više šanse: Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, ili aktualni ministar zdravstva Wes Streeting?Koliko su lokalni izbori pokazali da nestaje tradicionalni politički dvostranački sustav?Je li nestabilnost na vrhu vlasti sada strukturni problem britanskog političkog sustava, a ne samo Laburističke stranke?Kako javnost reagira na ove igre prijestolja?

„Ovo je prvi put da Bruxelles ovako izravno i žestoko 'udara kontru' Plenkoviću na visokoprofiliranom slučaju", ocjenjuje Jasmin Klarić očitovanje u kojem Europska komisija pišući Sudu EU objašnjava zašto u slučajevima sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, Ivan Turudić ne može o tom sukobu odlučivati. „Mjesecima su nas uvjeravali da je najnormalnije da Ivan Turudić odlučuje o nadležnosti u sporu u kojem je njegovo vlastito tijelo jedna od strana. Sada se pokazuje da je stav Bruxellesa do zadnjeg zareza na strani oporbe i pravnih stručnjaka", kaže Klarić koji uz Doru Kršul analizira značaj ovog europskog dokumenta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP310:Je li Turudić smio uzeti slučaj Beroš od EPPO-a?Koji su argumenti Europske komisije koja je u pismu europskom sudu ustvrdila da se u slučaju Vilija BerošaDržavno odvjetništvo ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom?Kako Komisija ocjenjuje ulogu Ustavnog suda za kojeg su ranije Vlada i Ivan Turudić u svojim očitovanjima tvrdili kako je nedopušteno da se uopće obraćaju sudu u Luksemburgu s pitanjima o usklađenosti hrvatskog zakona o EPPO-u sa samom Uredbom?Kako su na to pismo reagirali HDZ-ovi prvaci?Zašto glavna europska tužiteljica Laura Kövesi posebno ističe ove slučajeve u Hrvatskoj?

Tvrtko Jakovina, povjesničar i Telegramov kolumnist analizira strateške posljedice Trećeg zaljevskog rata i zaključuje da Iran, unatoč vojnim gubicima, iz sukoba izlazi s novom polugom kakvu nikad prije nije imao. Arhitektura Bliskog istoka potpuno se mijenja.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP309:Je li Amerika doživjela strateški poraz koji se ne može popraviti?Zašto je kontrola Hormuškog tjesnaca postala važnija od vojnih rezultata?Može li iranski režim opstati — i što to znači za budućnost?Što raskol između UAE-a i Saudijske Arabije znači za arapski svijet?Ima li Trumpova pomorska blokada Irana šanse za uspjeh?Hoće li države morati pregovarati s Teheranom za prolaz Hormuzom?Može li se Hamasov napad iz listopada 2023. gledati kao početak jednog jedinstvenog sukoba?Je li trajni mir na Bliskom istoku na vidiku?

Povjesničar sa Sveučilišta Capital Normal u Pekingu Zvonimir Stopić u Prvom glasu objašnjava što se zapravo može očekivati od susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu ovog tjedna, hoće li Iran biti centralna tema i idu li odnosi SAD-a i Kine prema konfrontaciji ili smirivanju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP308:Što se očekuje od samita Trumpa i Xija i zašto je prvi propao?Ima li Kina snage i volje aktivno pomoći u rješavanju rata u Iranu?Je li Kina nakon iranskog rata geopolitički jača ili slabija u odnosu na SAD?Bi li Amerika vojno branila Tajvan ako Kina krene na njega?Kako Kina odgovara na Trumpov trgovinski rat i carine?Što znači činjenica da ne postoji nijedan važeći globalni nuklearni sporazum?

Danas umirovljena rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican još od ljeta 2024. godine ima USKOK-ovu optužnicu po kojoj je oštetila zadarsko sveučilište zbog nenaplate 200 tisuća eura jamstva firmi povezanoj s Josipom Pleslić (ex Rimac). Unatoč tome, Vican i dalje prima počasti i visoko kotira kod Andreja Plenkovića, o čemu za Prvi glas govori novinarka Telegrama Dora Kršul.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP306:Kako je moguće da osoba pod USKOK-ovom optužnicom i dalje profesionalno napreduje?Zašto optužnica protiv Dijane Vican još uvijek nije potvrđena nakon gotovo dvije godine?Je li primjereno da osoba pod takvim teretom obnaša jednu od ključnih funkcija u sustavu visokog obrazovanja?Kako je moguće da institucija koja je navodno oštećena dodjeljuje najviša priznanja istoj osobi?Kakvu ulogu u cijelom slučaju ima politika, odnosno odnos s Vladom i premijerom?Što ovaj slučaj govori o širem stanju vrijednosti i odgovornosti u akademskoj zajednici? 

Jasmin Klarić, Telegramov urednik i novinar, objašnjava zašto je Plenković nakon četrnaest mjeseci blokade ipak popustio oko predsjednice Vrhovnog suda, što to zapravo za Ustavni sud i može li HDZ uspjeti u pokušaju predstavljanja oporbe kao rušilačkog elementa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:Zašto je HDZ nakon sedam blokada na odboru naglo promijenio kurs?Je li Plenković uspio izvući političke poene iz situacije u koju se sam uvukao?Stiže li reakcija zbog najavljene poruke Ustavnog suda?Može li oporba stvarno prihvatiti Plenkovićeva tri imena za Ustavni sud?Zašto će se natječaj za ustavne suce najvjerojatnije morati ponoviti?

Države koje uvode moratorije na izgradnju velikih podatkovnih centara čine to prvenstveno zbog pritiska na energetsku mrežu i ekološku održivost, dok neke zaključuju da se početna razvojna obećanja i pretpostavke često nisu pokazali do kraja točnima ili istinitima”, kaže dr. Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zašto neke države u SAD-u i neke u Europi ograničavaju izgradnju gigantskih podatkovnih centara. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:Zašto neke države u SAD-u i zemlje u Europskoj uniji, poput Danske uvode moratorije i ograničenja na projekte izgradnje podatkovnih centara?Što je u najavama građnje mega AI centra u Topuskom najslabija točka?Koliko iznose prosječne investicije takvih centara u Njemačkoj i zašto su ulaganja puno niža od onih najavljenih u Projektu Pantheon?Kako na zemljopisnoj karti svijeta ii Europske unije zgleda raster tih velikih podatkovnih centara, takozvanih hyperscalera?Koliko je realno očekivati da se i Hrvatska nađe na toj mapi?Jamče li veliki podatkovni centri ekonomski rast?

Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović u Prvom glasu objašnjava što se trenutno događa u Bruxellesu i u kojem će smjeru krenuti pregovori o novom višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje nakon 2027. Za Hrvatsku je mnogo toga u igri.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiranPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP304:Hoće li EU proračun biti veći ili manji — i tko o tome odlučuje?Što manje europskog novca znači konkretno za Hrvatsku?Zašto je rasprava o "izvrsnosti vs. geografskoj ravnoteži" zapravo ideološka bitka za budućnost EU-a?Može li podrška Ukrajini doći u pitanje zbog proračunskih rezova?Što se događa s vladavinom prava kao uvjetom za isplatu fondova — posebno nakon Orbána?Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednica SDP-ova Savjeta za pravosuđe Zlata Đurđević analizira blokadu izbora ustavnih sudaca, premijerove napade na sudstvo. Odgoda glasanja o sucima Ustavnog suda za dva tjedna ne znači pauzu u političkoj igri, nego nastavak iste pod drugim uvjetima.MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP303:Kakvi su scenariji mogući nakon što je odluka o izboru tri suca Ustavnog suda scenariji  Ustavnog suda | HDZ zbog nedostatka dvotrećinske većine odustao od glasanja i odgodio sve za dva tjednaHoće li uskoro predsjednica Vrhovnog suda biti izglasana u Hrvatskom saboru?Je li premijerov komentar o sucu Goranu Selancu politički pritisak vlasti na pravosuđe?Treba li se Ustavni sud oglasiti o prijedlogu premijera da se izbor sudaca Ustavnog suda veže uz izbor predsjednice Vrhovnog suda?Koje su posljedice 14-mjesečnog pravosudnog vakuuma bez čelne osobe Vrhovnog suda?Na kojim se primjerima i slučajevima najbolje primjećuje erozija kontrolnih mehanizama te postoji li stvarna kontrola izvršne vlasti od strane zakonodavne i sudbene vlasti?Jesu li pretjerane ocjene dvije međunarodne institucije koje tvrde da Hrvatska klizi u autokraciju?

Senzacionalna najava velike američke investicije u data centar u Topuskom, teške 50 milijardi eura i šest tisuća radnih mjesta ne prestaje dijeliti hrvatsku javnost. Tome pridonosi ne samo epska magnituda projekta Pantheon, već i cijeli niz pitanja o njemu na koja još nema pravih odgovora. O svemu tome za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama Silvana Menđušić.MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP302:Koliko su realne brojke koje se spominju oko investicije u data centar u Topuskom?Tko su stvarni investitori i korisnici (stanari) tog budućeg centra?Kolika bi bila stvarna korist za hrvatsko gospodarstvo i koliko bi radnih mjesta projekt dugoročno donio?Odakle bi se osigurala ogromna količina električne energije potrebna za rad centra?Može li hrvatska infrastruktura i administracija uopće podržati projekt takvih razmjera?Je li projekt najavljen preuranjeno i uz previše “hypea”, bez dovoljno konkretnih podataka?

"Sustav koji postoji omogućava da se u sportskim savezima može krasti”, kaže novinar 24sata Ivan Pandžić za Prvi glas.. Slučaj Vedrana Pavleka i 30 milijuna eura izvučenih iz Hrvatskog skijaškog saveza u jedanaest godina bio je okidač za sustavnu analizu načina na koji hrvatski sportski savezi troše — ili zloupotrebljavaju — javni novac. Pandžić opisuje modele izvlačenja novca najčešće kroz stavke „ostale usluge” ili „intelektualne usluge” u kojima se skrivaju fiktivne usluge, provizije bez pokrića, obiteljske tvrtke, luksuzni obroci na službenim karticama, ljetovanja i laptopi koji završavaju u privatnoj uporabi.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP301:Što se u poslovnim knjigama raznih sportskih saveza krije u „crnoj rupi”, knjigovodstvenoj stavci „ostali troškovi”?Koje su sve kreativne modele izvlačenja novca koristili čelni ljudi u sportskim savezima?Je li Hrvatski olimpijski odbor, koji bi trebao nadzirati trošenje novca, istodobno i sudionik?U kojim su mutnim transakcijama zatečeni neki moćni HDZ-ovi političari?Što bi država mogla napraviti da rad i poslovanje budu transparentniji?Ima li ministar turizma i sporta rješenje i zašto ga ne želi upotrijebiti?

Telegramov urednik i kolumnist Jasmin Klarić za Prvi glas govori o tome zašto su pregovori o izboru trojice preostalih sudaca Ustavnog suda faktički mrtvi i tko za to snosi odgovornost.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP300:Zašto nema dogovora o izboru ustavnih sudaca?Je li Ustavni sud stvarno pet-pet ili HDZ ima prednost?Tko je kriv što institucije ne funkcioniraju?Koliko je važno tko kontrolira Ustavni sud?Je li prijedlog Centra za promjenu modela izbora sudaca korak naprijed?Zašto je Hajdaš Dončić uvukao Možemo! u ovu priču? 

Đivo Đurović, Telegramov novinar i urednik za Prvi glas govori o tome zašto je Iran zatvaranjem Hormuškog tjesnaca postigao više nego što bi ikad mogao nuklearnim oružjem - i zašto iz ovog rata izlazi strateški jači, bez obzira na razaranje. Govorimo i o svjetskoj energetskoj krizi koju je prouzrokovao rat, a čije ćemo posljedice u cijelosti tek osjetiti.VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP299:Koliko dugo će trajati energetska kriza čak i ako se Hormuz odmah otvori?Što se događa s opskrbom plinom i je li Europa u opasnosti?Hoće li doći do veće inflacije i recesije?Zašto je zatvaranje Hormuza moćnije oružje od nuklearne bombe?Je li Trump sam sebe stjerao u kut — i ima li izlaza?Što nam ovaj rat govori o budućnosti međunarodnog prava i geopolitike?

Goran Redžepović, vojni analitičar i Telegramov kolumnist, u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto Rusija u 2026. neće nametnuti mir Ukrajini po svojim uvjetima ni iz zraka ni na kopnu i kako je digitalizacija bojišta promijenila tijek rata pa je tako Ukrajina u ovoj godini vratila više okupiranog teritorija nego što ga je Rusija uspjela osvojiti.VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP298:Zašto je ruska proljetna ofenziva stala i prije nego što se razvila?Može li Rusija nadomjestiti 35.000 vojnika koliko ih je izgubila u ožujku?Kako Ukrajina koristi umjetnu inteligenciju u dronovima i što to znači na bojištu?Određuje li AI sama ciljeve u Ukrajini?Kako je blokada Starlinka paralizirala rusku komunikaciju na frontu?Zašto Rusija ne može zaštititi vlastiti teritorij od ukrajinskih dronova?Što Putinu preostaje za ljetnu ofenzivu i odakle će mobilizirati vojnike?Vodi li sve ovo prema zamrznutom sukobu do 2027.?

Zoran Marinović, ratni fotoreporter koji je obišao Somaliju, Kongo, Siriju, Irak i Donbas, bio je u kontrolnoj sobi černobilske nuklearne elektrane — i kaže da to iskustvo ne bi ponovio. Za Prvi glas govori o Černobilskoj katastrofi, Pripjatu i četiri minute u zloglasnoj kontrolnoj sobi četvrtog reaktora u koji je ušao.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP295:Što je nagrađivanog fotoreportera navelo na odlazak u Černobil?Kakav dojam ostavlja Pripjat danas, 40 godina kasnije?Koliko je bilo teško uopće ući u kontrolnu sobu reaktora četiri?Kako danas izgleda ta kontrolna soba?Zašto je odlazak u Černobil događaj koji više nikad ne bi ponovio?Zašto je ovaj događaj još uvijek obavijen tajnama i sumnjama? 

Sindikalni prosvjed za veće plaće i mirovine održan prošlog vikenda u Zagrebu digao je prilično prašine - od onih koji su zadovoljni odazivom, do onih koji ističu nerealnosti sindikalnih zahtjeva. Novinarka Faktografa Gabrijela Galić, koja godinama prati sindikalnu scenu, za Prvi glas govori o prosvjedu, ali i o jednom motivu za njega koji je uglavnom svima promaknuo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP296:Koliko su zapravo uspješni sindikalni prosvjedi u Hrvatskoj i što uopće znači “uspješan” prosvjed?Može li izlazak sindikata na ulicu doista promijeniti politiku Vlade prema plaćama i kolektivnom pregovaranju?Jesu li zahtjevi za prosječnom plaćom od 2200 eura realni bez rasta produktivnosti?Tko je zapravo odgovoran za rast produktivnosti – radnici ili poslodavci?Koliko su rast siromaštva među radnicima i rizik od siromaštva među umirovljenicima stvarni problem današnje Hrvatske?

Teolog Dalibor Milas analizira najžešći sukob svjetovnog lidera i Vatikana još od Napoleona i objašnjava zašto mu je drago što je došlo do ovog okršaja pape Lava XIV. i američkog predsjednika Donalda Trumpa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP295:Je li Trumpova AI slika kao Isusa blasfemija?Zašto je Trump obrisao post i što to govori o njemu?Može li sukob s papom Trumpa koštati gubitak izboraJe li Pentagon stvarno pritiskao Vatikan?Što je J.D. Vance htio postići kad je papi držao lekciju o svetom Augustinu?Smije li papa uopće govoriti o ratu i politici?Kakav je papa Lav XIV. u usporedbi s Franjom? 

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, analizirao je trenutnu poziciju domaćeg gospodarstva istaknuvši kako najcrnji ekonomski scenariji, unatoč ratnim sukobima na Bliskom istoku, trenutno nisu vjerojatni. Prognoze se temelje na pretpostavci da će spomenuti sukob ostati relativno kratkotrajan, što bi trebalo spriječiti globalne poremećaje širih razmjera. Ipak, geopolitička previranja korigirala su očekivanja o inflaciji, pa se procjenjuje da će njezina godišnja stopa iznositi oko 5 posto, što je nešto iznad prošlogodišnjih razina, ali i dalje znatno ispod kritičnih stopa zabilježenih tijekom energetske krize 2022. godine. Stojić napominje da su cijene većine energenata i sirovina na svjetskom tržištu trenutno višestruko niže u odnosu na krizne vrhunce.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP294:Koliko je Hrvatska ranjiva na šokove izazvane ratom na Bliskom istoku?Očekuje li se dramatično ubrzanje inflacije?Što je osnovno gorivo inflacije u Hrvatskoj?Što nam o zdravlju ekonomije govori činjenica da je država postala najpoželjniji poslodavac?Bi li Vlada trebala revidirati odluku o ukidanju olakšica za zapošljavanje mladih koja je rezultirala padom stope zaposlenosti mladih?Koje su ključne preporuke Hrvatske udruge poslodavaca?

Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić upozorava da rat s Iranom nije završen i da je ključni adut sada u rukama Teherana - Hormuški tjesnac. Bilandžić citira efektnu usporedbu - 50 godina svjetskih ekonomskih sankcija nije skršilo Iran, a 15 dana iranskih ekomskim sankcija destabilizira svjetsku ekonomiju.OGROMAN INTERES ZA TELEGRAM PRETPLATU - AKCIJA ISTJEČE USKORO!Ključna pitanja na koja epizoda odgovara EP293:Je li Trump stvarno blizu kraja rata ili samo igra na nepredvidivost?Tko je stvarni pobjednik rata – SAD ili Iran?Zašto je Hormuški tjesnac postao centralno pitanje sukoba?Može li Iran dobiti sigurnosna jamstva od Amerike i Izraela?Ulazimo li u novu fazu “tankerskog rata”?Tko zapravo profitira – Kina, Rusija ili nitko?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirao je pobjedu Pétera Magyara na mađarskim izborima i što ona znači za Hrvatsku, ali i za širu europsku i geopolitičku sliku. "Hrvatska bi pobjedu mađarske oporbe trebala iskoristiti prije svega za rješavanje dugogodišnjeg spora oko upravljanja Inom", smatra Kovač. Prema njegovu mišljenju, politički dogovor jedini je put naprijed. „Hrvatska nikada nije bila dovoljno uporna u zaštiti vlastitih interesa. „Mađari su čuvali svoj interes, što je razumljivo. Mi nismo." Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP292:Što velika pobjeda Pétera Magyara koji je u pobjedničkom govoru najavio primjenu odnosa prema susjedima znači za Hrvatsku?Kakve će odnose novi mađarski premijer njegovati sa susjedima?Koliko će za gospodarsku stabilizaciju biti važan brzi pristup zamrznutim milijardama iz EU fondova?Koje će se promjene unijeti u odnosu prema Rusiji te hoće li Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku?Što govori najava da Magyar ne podržava ubrzano pristupanje Ukrajine EU-u i zadržava čvrst stav o migracijama, koji su dva ključna stupa politike Viktora Orbana?

Mario Mažić, osnivač Inicijativa mladih za ljudska prava u Prvom glasu govori o dijalogu o operaciji Oluja i temama iz Domovinskog rata nakon što je udruga koje je član primila prijeteću kuverte i našla se na udaru ministra branitelja Tome Medveda. Mažić govori o programu Inicijative mladih kojim pokušavaju približiti suprotstavljene narative o ovoj akciji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP291:Zašto je inicijativa nastala i što se promijenilo od ulaska Hrvatske u EU?Zašto se o Oluji i dalje ne može otvoreno govoriti u Hrvatskoj i Srbiji?Što znači “zid šutnje” oko druge perspektive Oluje?Zašto Mažić tvrdi da HDZ ima problem s ovom temom?Kako izgleda program “Kad kažeš Oluja” i tko sudjeluje?Je li reakcija Ministarstva branitelja politička zloupotreba institucija?Može li dijalog mladih spriječiti buduće konflikte?

Misija Artemis 2 u kojoj su ljudi prvi put nakon više od pola stoljeća letjeli do Mjeseca, okončana je ovog vikenda sretnim povratkom četvero astronauta. O tome zbog čega je toliko dugo trebalo da se čovječanstvo vrati na najbliže nebesko tijelo i što slijedi razgovarali smo s hrvatskim astronomom i velikim popularizatorom znanosti Antom Radonićem.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP290:Zašto je trebalo više od 50 godina da se, nakon programa Apollo, ljudi vrate Mjesecu?Što sad slijedi u programu Artemis i kad bi astronauti mogli opet hodati na površini najbližeg nebeskog tijela?Zbog čega je uspostava stalnih baza na Mjesecu važna za buduće misije prema Marsu?Zašto je Mjesec važan kao korak prema budućim ljudskim misijama na Mars?Koja je uloga Europe u misiji Artemis?Zašto se u javnosti i dalje pojavljuju teorije zavjere o svemirskim misijama i kako se znanstvenici nose s tim skepticizmom?

Reporter i urednik N1 televizije Hrvoje Krešić u izvanrednoj epizodi Prvog glasa objašnjava što nakon velikog izbornog poraza Viktora Orbana može napraviti Peter Magyar, gdje će odmah udariti, koliko duboko može razmontirati Fideszovu državu i možemo li u unutarnjoj i vanjskoj politici očekivati drastične rezove.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP289:Hoće li Peter Magyar odmah krenuti u smjene ljudi koje je postavio Fidesz?Može li stvarno razmontirati Orbanov državni aparat ili će sustav pružiti žestok otpor?Koliko su birači različitih svjetonazora u Magyaru upisali vlastita očekivanja?Znači li ova pobjeda i potpuni vanjskopolitički zaokret prema Bruxellesu?Hoće li Mađarska odustati od Orbanove igre s Rusijom?Mogu li se promijeniti odnosi s Hrvatskom i hoće li nestati simbolika “velike Mađarske”?Treba li oko MOL-a i energetike očekivati išta bitno novo?

„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa Ana Raić opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je Vedran Pavlek, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?Jesu li sve te isplate išle u gotovini?Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima USKOK povezuje Pavleka?Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz Hrvatskog skijaškog saveza nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?

Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke Donalda Trumpa da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goranko Fižulić govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?Ima li država uopće alate da zaštiti građane?

Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili NetanjahuJe li Iran nakon rata jači ili slabiji?Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?

Telegramov kolumnist i urednik Đivo Đurović u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?Što je Trump htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti Viktora Orbana, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu Maroje Mrduljaš, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "Betonski spavači", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje Poljuda - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283: Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral Robert Hranj.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila? Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost? Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?Zašto kupujemo oružje bez strategije?Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Meteorolog Bojan Lipovčak objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov glavni politički komentator Jasmin Klarić analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata, Milanović i Plenković moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik Ivo Josipović u Telegramovom podcastu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?Je li bila ispravna odluka predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke?Je li ministar Anušić od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?Zašto Iran odbacuje američki plan?Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?Što žele Saudijska Arabija i arapske države?Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica Vedrana Pribičević koja komentirajući iransku krizu, Trumpovu igru iscrpljivanja, tzv. 'Netanyahuovu' inflaciju i Plenkovićev deseti paket mjera.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem i našim vojnim analitičarem Goranom Redžepovićem, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon Vladimira Putina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:Želi li Izrael kaos u Iranu?Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?Zašto Rusija profitira od rata?Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?

Bivši ministar gospodarstva iz Vlade Ivice Račana (2000.-2003.) i komentator Telegrama Goranko Fižulić ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.Pitanja koja smo postavili u EP270:Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti? Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine? Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina? Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva? Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Saborski zastupnik Nino Raspudić u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.Pitanja koja smo postavili u EP270:Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je Trump upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator Jasmin Klarić, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. Dario Zurovec nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?Zašto izjava Darija Zurovca o tome da "vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir" miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?Je li Dario Hrebak propustio — kako premijer Plenković voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" Thompsonov efekt?Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja Boške Ban?Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama Dora Kršul za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom Jelenom Pavić Valentić podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.