Prvi glas

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?

Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

„U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. Podaci HEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kaže Dubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže? 

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaran Trumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?Kako vas na stadionima tjeraju da trošiteZašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća? 

Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?

Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača? 

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?

„Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima? 

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?Tko zapovijeda vojskom u miru?Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje? 

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?

HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije? 

Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?

Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.

Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“?

Hrvatska je u spektakularnoj utakmici prvog kola Svjetskog prvenstva izgubila od Engleske 4:2, a o uzrocima poraza, taktičkim odlukama Zlatka Dalića i pozitivnim i negativnim stranama Hrvatske u izvanrednoj epizodi Prvog glasa razgovarali smo s Mihovilom Topićem, novinarom Telesporta i nogometnim analitičarom.Pitanja na koja odgovaramo u EP 336:Kako nas je promjena branjenja kornera dovela do katastrofe?Je li Dalićev neočekivani potez s Pašalićem i Sučićem na kraju ispao opravdan?Je li Modrić odigrao svoju najslabiju utakmicu za Hrvatsku?Zašto bi Martin Baturina mogao biti hit igrač prvenstva?Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u nastavku skupine protiv Paname i Ghane?Jesu li razlike između "velikih" i "malih" reprezentacija sve manje? 

„Iranski režim iz ovog sukoba izlazi ojačan, dok su Sjedinjene Države, unatoč pokušajima da dogovor prikažu kao veliku pobjedu, iz rata izašle slabije nego što su u njega ušle”, kaže profesor Goran Bandov uoči potpisivanja sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP335:Što znamo o sporazumu i što se njime predviđa?Koliko je realno očekivati da će sporazum potpisan u Švicarskoj zaista dovesti do trajnog ukidanja sankcija i otvaranja Hormuškog tjesnaca, s obzirom na prethodnu povijest neuspjelih iransko-američkih dogovora?Koliko će sličiti sporazumu iz 2015. godine koji je sklopio Barack Obama, a koji je Donald Trump 2018. raskinuo nazivajući ga "najgorim dogovorom ikad"?Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao je okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana". Tko iz ovog rata izlazi s boljim rezultatom?Jesu li u pravu kritičari američkog predsjednika Donalda Trumpa kada kažu da je ovaj rat pokrenuo pogrešno, vodio ga nepromišljeno i uz otvoreno kršenje zakona, a da deklarativni ciljevi s početka rata nisu postignuti?Je li najveći Trumpov uspjeh, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, zapravo samo povratak na predratno stanje ili lekcija Iranu da SAD posjeduje moćno ekonomsko oružje koje može ponovno upotrijebiti?Što Trumpova javna kritika upućena izraelskoj vojnoj taktici u Libanonu otkriva o promjeni odnosa snaga između Washingtona i Netanyahuove vlade. Je li riječ o stvarnom zaokretu ili samo o taktičkom pritisku radi zaštite mirovnog sporazuma s Iranom?

HDZ slavi 37. rođendan, a novinar, urednik i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira smer vladajuće stranke pod Andrejom Plenkovićem. U razgovoru tumači zašto Plenković deset godina pobjeđuje na izborima i zašto smatra da iza sebe ostavlja razrušene institucije. Analiziramo i dva aktualna politička trača - o preslagivanju većine i prijevremenim izborima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP334:Jesu li opravdane kritike da je Plenkovićev HDZ otišao desnije od Tuđmanovog?Zašto HDZ i Plenković kontinuirano pobjeđuju na izborima već deset godina?Koliko su europski novci pomogli HDZ-u da prikrije gospodarske probleme?Što Klarić smatra najvećom štetom Plenkovićeve vladavine?Zašto slučaj Beroš smatra najgorom afera u Hrvatskoj ovog stoljeća?Postoji li realna mogućnost preslagivanja većine u Saboru?Bi li prijevremeni izbori bili racionalan potez za HDZ?Mogu li SDP i Možemo pobijediti Plenkovića?

O mirovnom sporazumu koji su postigli SAD i Iran za Prvi glas govori je redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša. Premda je pretprio teške vojne gubitke Iran ovim sporazumom iz rata izlazi kao pobjednik, dok SAD i Izrael nisu pronašli odgovor na iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, smatra naša sugovornica.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP333:Što šezdesetodnevni Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana znači za Donalda Trumpa?Je li Iran zapravo profitirao iz cijelog sukoba?Što se događa s iranskim nuklearnim programom i obogaćenim uranijem?Hoće li se Hormuški tjesnac stvarno otvoriti za promet i kada?Kamo idu zamrznuta iranska sredstva i najavljeni plan obnove?Zašto Libanon i izraelski napadi mogu srušiti cijeli dogovor?Ima li Trump ikakvu kontrolu nad Netanyahuom?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da razmišlja o podnošenju ostavke na mjesto predsjednika države i o kandidaturi za premijera, te da bi izbori mogli biti održani za tri do četiri mjeseca. O tome je li ta najava iskrena ili samo još jedan spin u nizu, tko bi mogao pobijediti Vučića i kakva je situacija sa studentskim pokretom i prosvjedima za Prvi glas govori Ana Lalić Hegediš, izvršna direktorica Nezavisnog društva novinara Vojvodine.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP332:Može li se vjerovati Vučićevoj najavi izbora za tri do četiri mjeseca i njegovoj mogućoj kandidaturi za premijera?Zašto bi Vučić sada birao premijersku funkciju umjesto predsjedničke?Koliko je jaka stvarna podrška Vučiću i SNS-u prema dostupnim istraživanjima?Kakav je trenutni izgled opozicijske scene – hoće li postojati jedna ili više lista protiv SNS-a?Je li se studentski pokret politički profilirao kao desni i nacionalistički?Kakvo je trenutno stanje s prosvjedima u Srbiji – jesu li zamrli ili se nastavljaju?Mogu li izbori u Srbiji ikada biti pošteni dok SNS kontrolira institucije? 

Kreće. Najveći show na svijetu, Svjetsko prvenstvo u nogometu počinje večeras u 21 sat, a čarolije Mundijala dotaknuo se i Prvi glas. O očekivanjima od prvenstva, hrvatske reprezentacije, o favoritima i onima iz sjene te o Zlatku Daliću smo pričali s novinarom Telesporta Ivanom Mlinarićem.MEGA AKCIJA: NAJNIŽA CIJENA NA TELESPORT I TELEGRAM IKADA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP330:Zašto je Svjetsko prvenstvo u nogometu i dalje najveći sportski događaj na svijetu?Kako će Hrvatska proći na ovom Svjetskom prvenstvu?Jesu li očekivanja od Hrvatske postala nerealno visoka nakon uspjeha 2018. i 2022.?Kako ocijeniti rad Zlatka Dalića i njegov odnos prema kritikama?Tko su najveći favoriti za osvajanje Svjetskog prvenstva i koje bi reprezentacije mogle iznenaditi? 

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa govori o potencijalnom napadu Rusije na Estoniju, o čemu govori i svjetski besteller upravo izdan u Telegramovoj nakladi "Ako Rusija pobijedi", autora Carla Masale. Barić detaljno objašnjava vojnu doktrinu i strategiju estonske vojske - plan je zaustaviti Ruse u potencijalnoj agresiji čak i ako se NATO ne uključi. Na kraju razgovora Barić uspoređuje hrvatsku i estonsku vojnu strategiju i poručuje: Mi nemamo nikakvu vojnu doktrinu, ni strategiju.KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' CARLA MASALE NARUČITE OVDJE!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP329:Koliko je realan scenarij ruskog napada na baltičke države nakon završetka rata u Ukrajini?Što je estonski koncept totalne obrane i kako funkcionira u praksi?Koja je uloga Estonske obrambene lige i zašto je ključna za obranu zemlje?Kako Estonija planira zaustaviti ruski prodor dok ne stignu NATO pojačanja?Što Hrvatska nema, a Estonija ima — od strateških dokumenata do vojne doktrine?Zašto su Barjaktari već zastarjeli u trenutku kad smo ih kupili?Kako druge europske države socijaliziraju mlade za obrambenu funkciju i što Hrvatska radi po tom pitanju?

Politolog i teolog Vedran Obućina, dobar poznavatelj Irana i Bliskog istoka u Prvom glasa objašnjava stvarne motive i ciljeve najnovije eskalacije između Irana i Izraela, kao i perspektivu Trumpovih mirovinih inicijativa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP328:Je li Izrael udarima na Libanon pokušao sabotirati Trumpov mirovni sporazum s Iranom?Imaju li Amerika i Izrael dijametralno suprotne ciljeve u Iranu?Tko stvarno donosi odluke u Iranu?Zašto Revolucionarna garda živi od sankcija i što bi se dogodilo kad bi pale?Može li Iran odustati od kontrole nad Hormuškim tjesnacem kao dio dogovora?Što Netanyahuu znači poraz na izborima?Hoće li Iran nakon rata postati otvoreniji ili će Revolucionarna garda preuzeti potpunu kontrolu? 

Urednik, novinar i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu govori o pozadini žestokih političkih napada HDZ-a na Možemo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP327:Može li HDZ stvarno poentirati na aferi Hipodrom?Kako su se ti napadi HDZ-u vratili kao bumerang?Zašto su Tomašević i Možemo! tako dugo branili Kostu Kostanjevića?Je li kampanja SDP-a i Možemo! uspješna?Kako HDZ pokušava razbiti koaliciju SDP-a i Možemo?Što znači Hermanovo "Dobrodošli među kriminalce"?

Premijer Andrej Plenković je vidljivo sve nervozniji u javnim nastupima. Izvire li ta nervoza iz rezultata anketa, odnosa unutar stranke ili koalicije i znači li sve skupa da bi uskoro možda mogli i na izvanredne izbore? O ovim i drugim pitanjima smo u Prvom glasu razgovarali s kolumnistom 24 sata, Tomislavom Klauškim.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP326:Postoji li realna mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?Bi li Andreju Plenkoviću politički odgovaralo raspisivanje izbora prije isteka mandata?Kako bi eventualna recesija ili ozbiljnija gospodarska kriza utjecala na izborne izglede HDZ-a?Koliko je stabilna koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta te može li doći do njezina raspada?Ima li oporba danas veći koalicijski potencijal od HDZ-a za sastavljanje buduće Vlade? 

Iran je iz rata s Amerikom izašao neporažen, a sada drži adut kojim će pokušati mijenjati globalnu geopolitičku scenu - kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Razgovaramo s Telegramovim urednikom i novinarom Đivom Đurovićem o tome zašto su pregovori između SAD-a i Irana zamrznuti, što Trump zapravo želi i može li uopće pronaći izlaz iz ovog rata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP325:Zašto je Trump, navodno, u telefonskom razgovoru izvrijeđao Netanyahua?Zašto su iranskо-američki pregovori suspendirani i tko ih je zaustavio?Koliko dugo Iran može financijski izdržati trenutačno stanje?Tko zapravo drži moć u Iranu - pragmatičari ili Revolucionarna garda?Je li Iran ratom dobio više nego što je mogao postići mirom?Može li Iran postati pol multipolarnog svjetskog poretka?Što će se s iranskim režimom dogoditi kad se rat završi?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas analizira najžešće ruske napade na Kijev od početka rata, stanje na bojištu i ciljeve nove ruske ljetne ofenzive ako ona uopće i krene.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiranZašto Rusija masovno napada Kijev?Koji je cilj ciljanja kanalizacijske mreže u Kijevu?Može li Rusija uopće pokrenuti veliku kopnenu ofenzivu?Kako Ukrajinci izoliraju vojište jeftinim dronovima?Koja je uloga bivšeg šefa Googlea Erica Schmidta i AI-a u ukrajinskoj vojnoj strategiji?Je li incident s dronom u Rumunjskoj provokacija ili nesreća?Koliko još Rusija može izdržati ovakvim tempom gubitaka?

Prije točno deset godina, 1. lipnja 2016., zaustavljena je cjelovita kurikularne reforma, jedan od rijetkih pokušaja sustavne modernizacije hrvatskog obrazovanja. Na ulice Zagreba i drugih gradova tada su izašli tisuće građana pod sloganom "Hrvatska može bolje". Pokazalo se da, nažalost, nije mogla. Telegramova novinarka Dora Kršul u velikoj inventuri zaključuje: propustili smo desetljeće koje će Hrvatska teško nadoknaditi.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:Što je dovelo do propasti kurikularne reforme 2016.?Što su ključne i mjerljive posljedice odstupanja od tog velikog projekta?Je li europski novac koji se ulaže u školstvo alat promjene i je li riječ o, kako se premijer hvali, reformi uvedenoj od bana Mažuranića?Što je donijelo zamjensko rješenje Škola za život? Zašto nikada nije provedena strateška odluka o devetogodišnjoj osnovnoj školi koja je zapisana još 2014.?Kakvo stanje znanja pokazuju PISA rezultati hrvatskih učenika u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti?Koliko je održiv sustav u kojemu broj učenika pada, dok istodobno broj nastavnika raste?Kako je moguće da se deset godina iz razreda prosječno nestala dva učenika, a broj nastavnika porastao je za više od 4.000, dok se istovremeno ravnatelji škola žale da ne mogu naći stručne nastavnike za STEM predmete?Kolabira li visoko obrazovanje pod teretom vlastitog nerealnog rasta?

Ekonomski analitičar Damir Novotny u Prvom glasu analizira novi antiinflacijski paket Vlade. Prvi je ovo put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama. Ovime je Vlada konačno priznala i razumijela da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:Hoće li smanjenje državne potrošnje za 1.3 milijarde eura ugušiti inflaciju?Je li porez na ekstraprofit pravedan?Što znači rast nameta za paušalne obrtnike i iznajmljivače i hoće li to povećati sivu ekonomiju?Zašto Vlada nije imala hrabrosti uvesti moratorij na plaće u javnom sektoru?Je li ukidanje poreza na mirovine antiinflacijska mjera ili socijalna politika?Koliko je važna pozicija guvernera HNB-a otkad nismo monetarno suvereni?

Dok se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić hvali povijesnim rezultatima i ažurnošću DORH-a, bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić nudi radikalno drugačiju ocjenu. Prema njegovim riječima, pravosudni sustav je potpuno politiziran, devastiran nepotizmom i podređen interesima vladajuće stranke.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 321:Koju ocjenu dobiva glavni državni odvjetnik nakon što se, izvješćujući o radu državnih odvjetništava, pohvalio rezultatima rekavši da je zaustavljen trend rasta neriješenih slučajeva?Što pokazuju potezi glavnog državnog odvjetnika prema šibenskom državnom odvjetništvu u slučaju drniškog ubojstva Kristijana Aleksića?Je li Turudićeva strategija masovnog traženja nagodbi s okrivljenicima u visokoprofilnim slučajevima, poput afere Hipodrom, dobar smjer?Koje bi prve poteze trebala povući nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić?Jesu li sudovi usko grlo pravosuđa? 

Zašto je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević praktički do samog kraja branio prvookrivljenog u aferi Hipodrom, bivšeg ravnatelja Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kostu Kostanjevića koji je ovog tjedna priznao krivnju za izvlačenje novca u aferi teškoj dva milijuna eura? Za Prvi glas o političkim posljedicama ove afere govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 320:Zašto je Tomašević toliko dugo branio Kostu Kostanjevića i unatoč svim priznanjima?Hoće li afera Hipodrom ozbiljno ugroziti Možemo! na nadolazećim izborima?Jesu li se birači ljevice "hadezeirali" — postali imuni na afere vlastite stranke?Može li Turudić voditi vjerodostojne istrage kad mu pola javnosti unaprijed ne vjeruje?Ima li ljevica uopće ambiciju za dubinsku reformu Hrvatske?

Petar Popović, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto smatra da rat u Ukrajini nema kraja na vidiku, što Trump zapravo želi od mira, tko su pravi pregovarači iza kulisa - i zašto svijet poslije liberalnog međunarodnog poretka ne ulazi u novo Westfalsko doba, nego se vraća u 16. stoljeće.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP316:Je li intenziviranje napada znak da se rat u Ukrajini bliži kraju ili još žešći nastvak?Koji su stvarni, dugoročni ciljevi Rusije – i je li Moskva doživjela stratešku katastrofu?Što je Trumpov "transakcijski mir" i po čemu se razlikuje od klasičnih mirovnih inicijativa?Tko zapravo pregovara u ime Amerike – država ili privatni interesi?Zašto usporedba Ukrajine s Korejom nije slučajna?Je li liberalni međunarodni poredak mrtav – i u koje doba ulazimo?

Proljetne prognoze Europske komisije za Hrvatsku nisu optimistične - veća inflacija i manji rast od ranijih procjena. Umirovljeni profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Garača za Prvi glas analizira tko je zapravo kriv za inflaciju u Hrvatskoj, što Vlada može. a što ne može napraviti i kakva nas turistička sezona čeka u sjeni energetske krize i rata na Bliskom istoku.VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP318:Tko je odgovoran za visoku inflaciju — Vlada ili vanjski šokovi?Ima li Vlada uopće učinkovitih mjera za zaustavljanje rasta cijena?Jesu li dosadašnje antiinflacijske mjere bile pošteno kalibrirane?Što je stagflacija i zašto je najgori mogući ekonomski scenarij?Hoće li energetska kriza ugroziti turističku sezonu?Ima li apel ministra turizma da se snize cijene uopće smisla?

"Teško je govoriti o krivnji, jer pozadina cijelog slučaja seže daleko u prošlost, još od 1994., kada je počinio prvo ubojstvo", kaže ugledni zagrebački odvjetnik i nekadašnji sudac Branko Šerić komentirajući okolnosti tragične smrti 19 godišnjeg Luke Milovca. Godine 1994. Aleksić je ubio 22-godišnju Marijanu Sučević, no ubojica je pronađen tek nakon sedam godina kad se Aleksić sam pohvalio. "Mislim da je i tada već sustav zakazao. Bio je hodajuća bomba, samo je bilo pitanje kada će se izvući osigurač", ocjenjuje Šerić. "Treba znati i prepoznati opasnost. Čitav lanac je napukao: policija, državno odvjetništvo, sud u Šibeniku. Svi su zakazali."VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP317:Kako je moguće da protiv Aleksića dvije i pol godine stoji potvrđen postupak zbog ilegalnog oružja i eksploziva, a sud u tom razdoblju nije sazvao nijedno ročište?Postoji li opravdanje da je taj slučaj toliko dugo stajao u ladici? Kako ga se nije moglo pronaći sedam godina, kada je izvršio brutalno ubojstvo djevojke koju je izbo sedamnaest puta?Gdje je u lancu odgovornost politike?Jesu li zatvorske kazne generalno preblage i jesu li za najteže slučajeve izrečene male kazne?Zašto hrvatski sudovi u praksi rijetko izriču maksimalne zatvorske kazne?Što bi značilo uvođenje doživotne zatvorske kazne?

Što stoji iza iza Penavine svađe s Plenkovićem, ima li naznaka da koalicija puca ili se radi samo o malom teatru iz kojeg neće proizaći ništa ozbiljno? Za Prvi glas govori novinar i urednik N1 televizije Hrvoje Krešić. Razgovaramo i o brutalnom odgovoru HDZ-ovom pobunjeniku Sokolu i epilogu priče oko Ustavnog suda.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP316:Je li Penavina drama oko Bleiburga politički konstrukt ili stvarni sukob s HDZ-om?Kamo ide Domovinski pokret — prema izlasku iz koalicije ili novim izborima pod HDZ-ovim kišobranom?Zašto je Plenković tako brutalno reagirao na Sokola i što to govori o unutarstranačkoj dinamici HDZ-a?Je li Plenković nervozniji nego inače i što to znači za stabilnost Vlade?Koliko dugo još Milanović može biti Plenkovićeva crvena krpa? 

Novinar Telegrama Denis Mahmutović, otkrio je kako je Željko Kerum godinama bespravno gradio na lokaciji svog restorana Pršut - od samog restorana do kapelice. U Prvom glasu Mahmutović govori o svim Kerumovim svinjarijama koje je recentno otkrio i ljudima koji su mu pomogli u tome.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP315:Što je točno ilegalno izgrađeno na lokaciji restorana Pršut?Kako je Kerum uspio dobiti legalizaciju gradnje koja se vidi na satelitskim snimkama?Tko je Andrija Polić i zašto je potpisao spornu legalizaciju?Zašto je Kerum reagirao napadom na novinara koji ga je nazvao za komentar?Što se događa s Kerumovim projektom Perla u Rogoznici?Koliko je Kerum zapravo nedodirljiv u splitskoj politici i zašto?

Telegramov novinar, kolumnist i urednik Đivo Đurović u Prvom glasu govori o tome je li Ukrajina i kako preokrenula rat, što može napraviti Vladimir Putin i predstavlja li Rusija opasnost za Europu. Govorimo i o bestselleru Carla Masale 'Ako Rusija pobijedi', distopijskom romanu o ruskoj invaziji na Europu i mlakom odgovoru Zapada.KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' KUPI OVDJE!Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP314:Je li Putin iskren kad kaže da se rat "privodi kraju"?Koliki su stvarni ruski gubici i što to znači za Kremlj?Zašto su dronovski udari usred Moskve politički potez, a ne samo vojni?Može li doći do puča ili Putinovog pada iznutra?Je li Rusija zapravo prevelika da bi se obranila od Ukrajine?Što bi se dogodilo da Rusija napadne Estoniju — bi li NATO reagirao?Je li veća prijetnja Europi Rusija s tenkovima ili Rusija s novčanicama za europske ekstremne desničare?Je li scenarij iz knjige 'Ako Rusija pobijedi' realan?

Američki predsjednik Donald Trump u Pekingu je dočekan s najvišim počastima, ali njegov domaćin Xi Jingping jasno poručuje Sjedinjenim Državam: Tajvan bi mogao biti povod za rat Amerike i Kine. Xi ne staje tu, nego u govoru na svečanoj večeri apostrofira: moramo izbjeći Tukidiovu zamku, kada uzlazeća sila ulazi u sukob s vladajućom. O odnosima SAD-a i Kine za Prvi glas govori Zorana Baković, dopisnica ljubljanskog Dela s dalekog istoka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP313:Je li Xijev govor o Tajvanu prava prijetnja ratom ili politička retorika?Mogu li Kina i SAD prevladati "Tukididovu zamku"?Mijenja li se kineska filozofija "svijet je dovoljno velik za obje sile"?Što znači Xijev zahtjev za "menadžiranim rivalstvom" i je li to uopće ostvarivo?Hoće li Kina pomoći Americi u rješavanju iranskog pitanja — ili joj više odgovara gledati kako Trump lomi zube na Teheranu?Gradi li Trump sustavnu strategiju okruživanja Kine — od Venezuele, Irana i Kube? 

Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja u Prvom glasu govori o jednom od najdramatičnijih dana u hrvatskoj politici i pravosuđu u posljednje vrijeme. Danas bi se u Saboru trebalo glasati o predsjednici Vrhovnog suda i sucima Ustavnog suda. Grmoja govori i o rejtingu Mosta, planovima za preuzimanje vlasti, EPPO-u i Ivanu Turudiću, ustašama i partizanima.Pitanja koja smo postavili u EP312:Zašto Most bojkotira glasovanje o Mirti Matić za predsjednicu Vrhovnog suda?Što piše u klasificiranom dokumentu koji, prema Grmoji, kompromitira Matić?Je li dopis Europske komisije oko EPPO-a i Turudića udarac za Plenkovića?Zašto Plenković tako žestoko štiti Turudića i što stoji iza toga?Ide li Hrvatska prema izborima bez kompletnog Ustavnog suda?Zašto je suradnja Mosta s lijevom oporbom zamrla i tko je za to odgovoran?Je li Most vječna oporbena stranka?

"Britanija je u emocionalnom grču i to nije Starmerova krivnja", kaže Tin Radovani, dugogodišnji strateg BBC-ja koji u Prvom glasu analizira aktualnu političku krizu koja trese Veliku Britaniju nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim izborima. Britanski premijer Keir Starmer bori se za opstanak nakon što su deseci zastupnika Laburističke stranke zatražili njegovu ostavku. „Starmer je prije dvije godine stigao na vlast s najvećom parlamentarnom većinom u povijesti Britanije, a već za nekoliko mjeseci bio je najnepopularniji premijer. Zemlja koja u roku od tri-četiri mjeseca omrzne svakog od premijera nije nestabilna zbog tih premijera: ona je u emocionalnom grču", govori Radovani.PRUŽITE NAM PODRŠKU: DOŽIVOTNA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA 399 EURA!Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP311:Zašto Keir Starmer misli da je još uvijek siguran kao premijer iako ga sve veći broj laburističkih zastupnika poziva da odstupi s mjesta premijera?Tko su Starmeru potencijalni izazivači u stranci?Tko ima više šanse: Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, ili aktualni ministar zdravstva Wes Streeting?Koliko su lokalni izbori pokazali da nestaje tradicionalni politički dvostranački sustav?Je li nestabilnost na vrhu vlasti sada strukturni problem britanskog političkog sustava, a ne samo Laburističke stranke?Kako javnost reagira na ove igre prijestolja?

„Ovo je prvi put da Bruxelles ovako izravno i žestoko 'udara kontru' Plenkoviću na visokoprofiliranom slučaju", ocjenjuje Jasmin Klarić očitovanje u kojem Europska komisija pišući Sudu EU objašnjava zašto u slučajevima sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, Ivan Turudić ne može o tom sukobu odlučivati. „Mjesecima su nas uvjeravali da je najnormalnije da Ivan Turudić odlučuje o nadležnosti u sporu u kojem je njegovo vlastito tijelo jedna od strana. Sada se pokazuje da je stav Bruxellesa do zadnjeg zareza na strani oporbe i pravnih stručnjaka", kaže Klarić koji uz Doru Kršul analizira značaj ovog europskog dokumenta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP310:Je li Turudić smio uzeti slučaj Beroš od EPPO-a?Koji su argumenti Europske komisije koja je u pismu europskom sudu ustvrdila da se u slučaju Vilija BerošaDržavno odvjetništvo ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom?Kako Komisija ocjenjuje ulogu Ustavnog suda za kojeg su ranije Vlada i Ivan Turudić u svojim očitovanjima tvrdili kako je nedopušteno da se uopće obraćaju sudu u Luksemburgu s pitanjima o usklađenosti hrvatskog zakona o EPPO-u sa samom Uredbom?Kako su na to pismo reagirali HDZ-ovi prvaci?Zašto glavna europska tužiteljica Laura Kövesi posebno ističe ove slučajeve u Hrvatskoj?

Tvrtko Jakovina, povjesničar i Telegramov kolumnist analizira strateške posljedice Trećeg zaljevskog rata i zaključuje da Iran, unatoč vojnim gubicima, iz sukoba izlazi s novom polugom kakvu nikad prije nije imao. Arhitektura Bliskog istoka potpuno se mijenja.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP309:Je li Amerika doživjela strateški poraz koji se ne može popraviti?Zašto je kontrola Hormuškog tjesnaca postala važnija od vojnih rezultata?Može li iranski režim opstati — i što to znači za budućnost?Što raskol između UAE-a i Saudijske Arabije znači za arapski svijet?Ima li Trumpova pomorska blokada Irana šanse za uspjeh?Hoće li države morati pregovarati s Teheranom za prolaz Hormuzom?Može li se Hamasov napad iz listopada 2023. gledati kao početak jednog jedinstvenog sukoba?Je li trajni mir na Bliskom istoku na vidiku?

Povjesničar sa Sveučilišta Capital Normal u Pekingu Zvonimir Stopić u Prvom glasu objašnjava što se zapravo može očekivati od susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu ovog tjedna, hoće li Iran biti centralna tema i idu li odnosi SAD-a i Kine prema konfrontaciji ili smirivanju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP308:Što se očekuje od samita Trumpa i Xija i zašto je prvi propao?Ima li Kina snage i volje aktivno pomoći u rješavanju rata u Iranu?Je li Kina nakon iranskog rata geopolitički jača ili slabija u odnosu na SAD?Bi li Amerika vojno branila Tajvan ako Kina krene na njega?Kako Kina odgovara na Trumpov trgovinski rat i carine?Što znači činjenica da ne postoji nijedan važeći globalni nuklearni sporazum?

Danas umirovljena rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican još od ljeta 2024. godine ima USKOK-ovu optužnicu po kojoj je oštetila zadarsko sveučilište zbog nenaplate 200 tisuća eura jamstva firmi povezanoj s Josipom Pleslić (ex Rimac). Unatoč tome, Vican i dalje prima počasti i visoko kotira kod Andreja Plenkovića, o čemu za Prvi glas govori novinarka Telegrama Dora Kršul.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP306:Kako je moguće da osoba pod USKOK-ovom optužnicom i dalje profesionalno napreduje?Zašto optužnica protiv Dijane Vican još uvijek nije potvrđena nakon gotovo dvije godine?Je li primjereno da osoba pod takvim teretom obnaša jednu od ključnih funkcija u sustavu visokog obrazovanja?Kako je moguće da institucija koja je navodno oštećena dodjeljuje najviša priznanja istoj osobi?Kakvu ulogu u cijelom slučaju ima politika, odnosno odnos s Vladom i premijerom?Što ovaj slučaj govori o širem stanju vrijednosti i odgovornosti u akademskoj zajednici? 

Jasmin Klarić, Telegramov urednik i novinar, objašnjava zašto je Plenković nakon četrnaest mjeseci blokade ipak popustio oko predsjednice Vrhovnog suda, što to zapravo za Ustavni sud i može li HDZ uspjeti u pokušaju predstavljanja oporbe kao rušilačkog elementa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:Zašto je HDZ nakon sedam blokada na odboru naglo promijenio kurs?Je li Plenković uspio izvući političke poene iz situacije u koju se sam uvukao?Stiže li reakcija zbog najavljene poruke Ustavnog suda?Može li oporba stvarno prihvatiti Plenkovićeva tri imena za Ustavni sud?Zašto će se natječaj za ustavne suce najvjerojatnije morati ponoviti?

Države koje uvode moratorije na izgradnju velikih podatkovnih centara čine to prvenstveno zbog pritiska na energetsku mrežu i ekološku održivost, dok neke zaključuju da se početna razvojna obećanja i pretpostavke često nisu pokazali do kraja točnima ili istinitima”, kaže dr. Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zašto neke države u SAD-u i neke u Europi ograničavaju izgradnju gigantskih podatkovnih centara. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:Zašto neke države u SAD-u i zemlje u Europskoj uniji, poput Danske uvode moratorije i ograničenja na projekte izgradnje podatkovnih centara?Što je u najavama građnje mega AI centra u Topuskom najslabija točka?Koliko iznose prosječne investicije takvih centara u Njemačkoj i zašto su ulaganja puno niža od onih najavljenih u Projektu Pantheon?Kako na zemljopisnoj karti svijeta ii Europske unije zgleda raster tih velikih podatkovnih centara, takozvanih hyperscalera?Koliko je realno očekivati da se i Hrvatska nađe na toj mapi?Jamče li veliki podatkovni centri ekonomski rast?

Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović u Prvom glasu objašnjava što se trenutno događa u Bruxellesu i u kojem će smjeru krenuti pregovori o novom višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje nakon 2027. Za Hrvatsku je mnogo toga u igri.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiranPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP304:Hoće li EU proračun biti veći ili manji — i tko o tome odlučuje?Što manje europskog novca znači konkretno za Hrvatsku?Zašto je rasprava o "izvrsnosti vs. geografskoj ravnoteži" zapravo ideološka bitka za budućnost EU-a?Može li podrška Ukrajini doći u pitanje zbog proračunskih rezova?Što se događa s vladavinom prava kao uvjetom za isplatu fondova — posebno nakon Orbána?Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.