F.E.S. Podcast

Kao da nismo/e bili dovoljno glasni/e – patrijarhat jednako šteti i muškarcima – svjedoči i potvrđuje glas iza kojeg stoji Adnan Kadribašić - pravnik, istraživač i stručnjak za ravnopravnost spolova koji se bavi javnim politikama u oblasti ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije. Otvaramo aktuelna pitanja i rasprave - može li muškarac biti feminista, koje su to stare-nove tendencije u savremenom društvu, kako antirodni zagovarači zloupotrebljavaju ideje tradicionalnih vrijednosti i maskuliniteta, te o fenomenu poznatom kao menosfera? Pridružite nam se u razgovoru koji preispituje uvriježene narative o rodnim odnosima.

U goste nam dolazi Karla Andrić, s kojom ćemo razgovarati o greenwashingu – što on zapravo znači i kako mu se možemo učinkovito oduprijeti. Podijelit će i svoje iskustvo u ulozi ambasadorice Europskog Klimatskog pakta te ispričati kako uspješno spaja svoje dvije velike strasti – komunikacije i održivost.

U novoj epizodi razgovaramo s Ivanom Kordić iz udruge Tatavaka. Ivanu vjerojatno prepoznajete iz pokreta Za Zlarin bez plastike, a čime se sada bavi i koji su njezini planovi za budućnost otkrijte u razgovoru koji je vodila Tihana Veljačić.

U goste nam dolazi Sandra Vlašić, magistra znanosti o okolišu, aktivna u udruzi TerraHub i Zelenoj energetskoj zadruzi, te autorica prvog hrvatskog ekološkog trilera. Ovo su samo neki od niza inicijativa u kojima je Sandra sudjelovala. Za Sandru su okolišne teme već 25 godina više od struke – one su njezin poziv. U razgovoru s Tihanom Veljačić, Sandra govori o tome kako doprijeti do novih skupina ljudi kojima okolišne teme nisu svakodnevne, kroz projekte kreativne komunikacije poput studentske Terrapije i pisanja.

Nastavljamo donositi priče koje inspiriraju i pokazuju kako zajednice same stvaraju održive promjene. Ovoga puta razgovarali smo s Ivanom Matićem iz Pokreta Otoka, mrežom koja povezuje otočane diljem Hrvatske te omogućuje razmjenu iskustava, znanja i najboljih praksi na lokalnoj razini. Naša moderatorica Tihana kroz ovaj je razgovor istražila kako Pokret Otoka zagovara i razvija novi pristup otočnim politikama, te educira i potiče otočne zajednice na postizanje samoodrživosti i otpornosti.

Feminističke organizacije i priče se utišavaju dok sa druge strane jačaju antirodni pokreti u svijetu – čulo se i promišljalo na jubilarnom 20. izdanju Pitchwise festivala – Festivala ženske umjetnosti i feminizma u Sarajevu. Na festivalu i kroz panel aktueliziralo se pitanje postojanja antirodnih pokreta, njihovih manifestacija i u kontekstu BiH – ali i načina borbe. Pratimo dva glasa – jedan pripada aktivistici i hrvatskoj parlamentarki Radi Borić, a drugi Edmi Ajanović – napisala je naučni rad o temi: Antirodne politike u BIH – još jedan instrument etnonacionalističkih mobilizacija.Šta u suštini stoji iza antirodnih pokreta, ili kako detektuje Rada Borić:„Strah od žena, strah od jednakosti i strah od razumijevanja drugog i drugačijeg; svi ovi pokreti u suštini su antidemokratski, a cilj je pronaći nove modalitete vladavine nad poslušnicima ili poslušnicama".

Iako nam se jesen približava, mi i dalje ostajemo na sunčanim temama. Razgovarali smo s Mislavom Kircem iz Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja već više od 10 godina potiče građansku energiju u Hrvatskoj. Naša moderatorica Tihana pokušala je kroz ovaj razgovor približiti nam što znači građanska energija, kako se razvijaju spomenute zajednice u Hrvatskoj te koliko je ovaj model isplativ za građane i okoliš

Da li vam je teško slušati o silovanjima koja su se desila tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini? E upravo u toj težini živi i tišina koja omogućava današnju realnost – realnost u kojoj svjedočimo presudama u kojima za silovanje maloljetne djevojke u ratu zločinac dobije kaznu zatvora od godinu dana. Tačno toliko da je plati – i izbjegao je zatvorsku ćeliju.U ratu su i zločinci računali na tišinu. Činili su namjerno što montruoznija silovanja – od grupnog ponavljajućeg do prisilne impregnacije; kako bi žrtve zbog iskustva srama i poniženja kasnije teže progovorale.Od najmanje 20 hiljada žena koje su silovane u ratu u BiH procesuirane su i izrečene samo 32 osuđujuće presude.Da pravo nije pravda slaže se i profesorica Pravnog fakulteta u Sarajevu Ehlimana Memišević – progovara(j)mo zajedno!

U zemlji u kojoj turizam čini 11,3 % BDP-a – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije – rijetko se govori o utjecaju ove djelatnosti na okoliš i lokalnu zajednicu. No, na samom sjeveru Hrvatske nalazi se biser održivog turizma. Cijene li turisti održivi pristup turizmu i kako na turizam gledaju stanovnici Međimurja? Što je to Green Destinations certifikat i kako ga destinacije mogu steći? Odgovore na ova i druga pitanja otkrijte u novoj epizodi podcasta Riječ na E, u kojoj razgovaramo s Rudijem Grulom, direktorom Turističke zajednice Međimurske županije.

U novoj epizodi podcasta Riječ na "E", razgovaramo o održivosti digitalnih sustava s Martinom Nemčić – stručnjakinjom koja je započela karijeru studijem novinarstva, a danas djeluje u području energetike i razvoja održivih digitalnih tehnologija. Pitanja koja otvaramo uključuju: što zapravo znači digitalna održivost? Kako razvoj i optimizacija softvera utječu na okoliš? Govorimo o "prljavim" serverima, točkama zagađenja, problemima hlađenja podatkovnih centara, potrošnji energije umjetne inteligencije i općenito o skrivenom ugljičnom otisku digitalnog svijeta. Što možemo učiniti kako bi digitalna infrastruktura bila zelenija? Saznajte više u novoj epizodi podcasta Riječ na "E".

Znak jednakosti stavlja između čovjeka i nježnosti jer kako kaže: "Mislim da su ljudi evoluirali onog trenutka kada su postali suosjećajni; empatija je najveće dostignuće civilizacije." Progovara Marija Ratković u novom izdanju podcasta Riječ na F – publicistkinja, književnica, kulturna radnica iz Srbije. „Odmor i briga o sebi izuzetno su politični, oni nas vode do revolucije.“ U pola sata, koliko razgovor traje, sumirano je mnogo toga: od novih iščitavanja Međunarodnog praznika rada i konteksta biopolitike do odgovora na pitanje: šta je društvo budućnosti, i zašto je važno da unutar njega kultura bude jednako dostupna svima?Moderatorica: Ines Baždalić

U novoj epizodi podcasta Riječ na „E“, razgovaramo o električnoj mobilnosti s Hrvojem Prpićem, poduzetnikom i predsjednikom udruge Strujni krug – udruge vozača električnih vozila. Istražili smo koje su prednosti i nedostaci takvih vozila u odnosu na vozila na fosilna goriva. Kolika je učinkovitost električnih vozila? Koje su financijske i okolišne prednosti ove vrste mobilnosti te kako funkcionira nabava električnih vozila u Hrvatskoj? Što možemo očekivati u budućnosti s obzirom na sadašnje stanje, saznajte u novoj epizodi podcasta Riječ na „E“ njemačke zaklade Friedrich Ebert.

Podcast “Riječ na E” njemačke Zaklade Friedrich Ebert dobio je novu energiju – umjesto dosadašnje moderatorice Nine Skočak, podcast će od sada voditi Tihana Veljačić, osnivačica ekološke inicijative Ditch Plastic Croatia i suosnivačica platforme THE GREEN HUB.U novoj epizodi podcasta, prva gošća pod vodstvom Tihane Veljačić bila je Dunja Mazzocco Drvar, izvršna direktorica WWF Adria, s kojom je razgovarala o nedavno objavljenom Izvještaju o stanju planeta, trenutnim ekološkim izazovima te klimatskim posljedicama koje svijet osjeća uslijed političkih odluka, među kojima je i odabir novog američkog predsjednika.

Zahvaljujući održavanju prvog FER Festivala u Sarajevu ( Female Art Rising ), festivala koji je otvorio prostor za afirmaciju ženskog stvaralaštva – dobili smo priliku razgovarati sa Vesnom Vuković i Andrejom Gregorinom; duboko su uronjene u polje socijalističke i marsističke feminističke teorije, ženskih radničkih prava i društveno angažirane umjetnosti. Kroz prizmu promocije knjige „Lisa Vogel: Umjetnost, klasa, feminizam“ (BLOK, Zagreb, 2023.), koja je predstavljena na FER-u zajedno sa Bibliotekom „Tendencija“, aktueliziramo pitanja: zašto je važna klasna borba i šta ona u sebi sve sažima; Kakvog posla feminizam ima unutar sfere umjetnosti, ili zašto kućanski rad nije rad iz ljubavi!?Podcast „Riječ na F“ - u razgovoru sa Ines Baždalić.

U ovom izdanju podcasta ugostit ćemo jedan pjesnički glas – pripada ženi koja je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća napisala prvi erotski roman u Bosni i Hercegovini. Šta je eros, koliko je kroz život vodio; o seksualnosti i tijelu kao hramu pjesničke duše;Danas joj je 86 godina – i ako je pitamo šta život s godinama donosi – odgovorit će stihovima iz pjesme Jahačica ili na Pročelju sebe : Živote hvala ti što znam da sam još uvijek živa! Vrckovo a mudro, zaigrano i sočno – Bisera Alikadić u novom izdanju podcasta Riječ na F.

O antirodnim mobilizacijama u svijetu govorimo u ovom izdanju podcasta Riječ na F. Sagovornica je Adriana Zaharijević - - Feministkinja, filozofkinja i prevoditeljica iz Beograda.Idemo i korak dalje: šta stoji iza antirodnih politika? Kontekstualiziramo i pitanje društvenog i političkog ambijenta kojeg dišemo.„U različitim delovima Evrope ali i sveta imamo političke partije na vlasti koje vrlo aktivno koriste antirodne kampanje da bi ojačale sopstvene konzervativne politike". Na udaru su ravnopravnost i politike emancipacije!

Prvi put žene Bosne i Hercegovine obilježavaju 8. mart 1914 godine. Na javnom skupu, tada održanom u Sarajevu, tražile su ekonomsko i političko oslobađanje žena. U novom izdanju podcasta „Riječ na F“ putujemo unazad više od stoljeće, referišući se na govore Klare Cetkin i Roze Luksemburg, pitamo se: gdje je nestala revolucija i kojim glasom bi  danas trebala progovarati?   Sagovornica  je historičarka, aktivistica, članica SABNOR-a Mostar i potpredsjednica UG Inicijative građani/ke Mostara, Alma Pelo Zagorčić.

Grad Jastrebarsko je na prvi pogled mali grad u blizini Zagreba no upravo on je grad inovativne javne uprave o kojoj Nikolina Ribarić, zamjenica gradonačelnika razgovara s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E. „Digitalizacija spojena s održivošću recept je za budućnost na lokalnoj razini“ kaže Nikolina Ribarić. A u Jastrebarskom već nekoliko godina rade na digitalizaciji te kroz online sustav Geoportal Jaska lakše i učinkovitije komuniciraju s građanima i poduzetnicima. A kako se dobar glas daleko čuje, tako se i drugim gradovima pročulo o ovoj digitalnoj platformi, pa danas već i drugi gradovi koristi ovakav sustav. No Jaska ga je prva uvela! Ali to nije sve, Jaska radi i na drugim zanimljivim projektima – pitate se kojim? Poslušajte naš podcast.

Refleksije nasilnih obrazaca ponašanja nalaze se svuda oko nas, a u ovom podkastu pokušavamo da dođemo do odgovora na pitanje zašto je to tako. Ko je žena u južnoslavenskim književnostima? Na ovom pitanju gradimo priču istovremeno tragajući za korijenima femicida. Šta je suština nasilja nad ženama i kako je ono kroz historiju, istoriju/povijest normalizirano? Ili Glasom profesorice Filozofskog fakulteta u Zenici Edise Gazetić: „U većini južnoslavenskih književnih tekstova nameće se ideja da su samo mrtve žene dovoljno poslušne“.

Priča je ovo o borbi protiv sistema u kojoj odustajanje nije opcija. Samohrana je majka dvoje djece s poteškoćama u razvoju koja već drugu godinu ne uspijeva upisati ih u zakonski obavezan, redovan odgojno-obrazovni sistem. Posljedica: protiv Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo pokrenuta je krivična prijava jer nije još uvijek ispoštovana mjera Suda da se djeca upišu u vrtić uz angažiranje asistenta u nastavi. Pitanje koje u ovoj priči poziva sve nas na preispitivanje: ko će djeci nadoknaditi izgubljeno vrijeme jer struka upozorava: od treće do šeste godine života najveći je plasticitet mozga što znači da je u ovom razdoblju rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju najefikasniji, kada je u terapeutskom smislu moguće najviše napretka i napraviti.

Prema podacima o broju novoinstaliranih solarnih elektrana u Hrvatskoj, vidljiv je pomak u dobrom smjeru. Sve više građana zainteresirano je za vlastitu solarnu elektranu kao i proizvodnju energije. No to je tek prvi korak. A drugi korak bi bio udruživanje građana koji imaju solarnu elektranu u jednu energetsku zajednicu. Ove godine u Hrvatskoj su se dogodile izmjene zakona o Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koje će nadamo se omogućiti lakše osnivanje energetskih zajednica. O tome više u našem Podcastu…No zašto su za građane energetske zajednice važne? Udruživanjem malih proizvođača električne energije moguća je razmjenu viškova energije unutar te zajednice. Onaj tko je proizveo više energije nego što mu treba, može svoj višak ponuditi recimo susjedima. „Udruživanje u energetsku zajednice znači za njezine članove zaštitu od rizika promjene cijene električne energije“, naglasio je Damir Juričić s Ekonomskog Fakulteta u Rijeci. Dugoročno gledano to znači da će članovi energetske zajednice imati stabilnu i nisku cijenu električne energije, što je izuzetno važno kako danas tako i u budućnosti.Dr. Damir Medved sa Sveučilišta u Rijeci iznio je zanimljivo iskustvo iz Belgije gdje Vlada građanima slabijeg imovinskog statusa financira solarne elektrane i tako im dugoročno pomaže. Medved ne skriva razočaranje što naša Vlada – u želji da ublaži energetsku krizu, ponovno kroji mjere koje dugoročno gledano nisu održive.

Sve borbe u BiH danas su fragmentirane, a u Paradi ponosa nazirem nadu za ovo društvo – glas je koji nas uvodi u novo izdanje podcasta Riječ na F.U Sarajevu u julu mjesecu šetalo se...za ljubav, solidarnost, savezništvo! Održana je četvrta po redu Parada ponosa.Odmak od događaja otvara nam prostor za jasniji vid. Sagledavanja. S toga prepoznajemo neuralgične tačke koje koče ovo društvo.A, ako ste bili tamo možda se i prepoznate: Kretali smo, simbolično ili ne, između dva muzeja, Zemaljskog i Povijesnog/Historijskog/Istorijskog, ili kako reče jedan od sagovornika ovog audio dokumenta:Prajd je najbosanskohercegovačkija jezgra ovog društva!

U Beogradu razgovaramo sa Jasnom Dimitrijević, književnica sa dvije objavljene prozne zbirke: Prepoznavanja i Fibonačijev niz. Kroz treninge u Centru za nenasilnu akciju ali i kroz svoju književnost, bavila se pitanjima ne/nasilja, suočavanja sa prošlošću, te mirovnim aktivizmom. Pokušali smo odgonetnuti i rečenicu koja pripada bugarskom piscu Georgiju Gospodinovu: Na početku svega postoji jedno dijete bačeno u podrum! O beogradskim protestima, problematičnosti naziva „žensko pismo u književnosti; Ili u traganju za potencijalom Čovjeka.

Prema Europskom zelenom planu Europa će do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent!Puno je izazova i posla pred nama da bi se ovo postiglo. No, ključno je što Europski zeleni plan stavlja naglasak na kružno gospodarstvo. Dakle, svi bismo se trebali distancirati od linearnog načina ekonomije koja u prijevodu kaže „kupi stvar, pa kad ti ne treba, baci je“, prema kružnoj ekonomiji u kojoj stvari koje više ne trebamo, možemo podijelimo s drugima ili im dati novu vrijednost kroz prenamjenu. Naša moderatorica Nina Skočak razgovarala je s Mariom Muntom sa Sveučilišta u Zagrebu o Europskom zelenom planu, a taj razgovor poslušajte u novoj seriji podcasta Riječ na E.

U novom izdanju podcasta "Riječ na F" u fokus stavljamo poteze skupštinskih zastupnika/ica u Republici Srpskoj a koji nam govore: obruč oko slobode sve se jače steže. Dva najavljena nacrta zakona posebno su zabrinjavajuća: onaj koji kriminalizira klevetu i zakon o nevladinim organizacijama. Da li će zakoni proći skupštinsku proceduru, i ako prođu, zašto mislimo da se tiču građana/ki samo jednog entiteta? Ines Baždalić u razgovoru sa političkom analitičarkom Tanjom Topić: o predloženim izmjenama zakona ali i o posljednjem napadu na aktiviste_ice BH Povorke ponosa u Banjaluci. Da li je teže biti žena ili muškarac u kritici političke zbilje? Ili kroz odgovor Tanje Topić: ženska solidarnost gubi se u dodvoravanju političkim vođama.

Kupovinom odjeće, a ne njenim reparacijama i prekrajanjima pomažemo li i mi danas struji koja umijeće šivanja odvlači u zaborav? Može li nam kazna biti to što duh revolucije ne prepoznajemo u sebi, isti onaj duh kojeg su iznijele na ulice tekstilne radnice New Yorka 1857.e kada su protestujući tražile i zabranu rada djece? Uz kraće radno vrijeme i veće plate!Zahvaljujući tekovinama 8. Marta pitamo se: kako je tekstilna industrija koja je u socijalističkoj BiH hranila pola miliona ljudi danas postala kategorija Stari Zanati? U promišljanjima pomažu nam: penzinerke jugoslovenskih fabrika koje bi znanje prenijele, ali nemaju kome.

Temu najnovijeg Podcasta riječ na E potaknuo je naš slušatelj Marko Kovačić, koji je htio saznati što je to greenwashing? Tragom njegove ideje moderatorica Podcasta „Riječ na E“ Nina Skočak razgovarala je o ovoj temi s Tenom Lavrenčić, aktivisticom i modnom novinarkom. Tena u našem podcastu priznaje da je sve teže prepoznati proizvod koji je zaista napravljen na održiv način od onoga koji se samo kao takav prodaje. No kako ona kaže „etičnost je blisko povezana s održivim poslovanjem“. S pravom se u ovom kontekstu postavlja pitanje možemo li mi kao potrošači utjecati na te promjene ili promjene moraju doći od strane vlasti...

Pitanje održivog razvoja je i pitanje naše prošlosti. Ako su naši preci gradili podrume od kamena znali su da će u martu bolje mirisati uskladištena jabuka.O održivom razvoju, o stiroporu koji se pokazao štetniji materijal za izolaciju od ovčje vune, energetskoj tranziciji ili cirkularnoj ekonomiji razgovaramo sa Sanelom Klarić: arhitektica i profesorica, poslanica u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koja kaže: Priča o okolišu je razvojna šansa BiH.

Što podrazumijeva pojam „odrast”-a, na enegleskom jeziku DEGROWTH-a, i koje su mu glavne karakteristike? O ovoj temi voditeljica Podcasta “Riječ na E” Nina Skočak razgovarala je s dvojicom sugovornika Mladenom Domazetom i Vedranom Horvatom iz Instituta za političku ekologiju. Gosti su istaknuli da je odrast jedan noviji koncept koji pokušava sagledati mogućnosti življenja u društvu blagostanja, no koje se ne temelji na kontinuiranom ekonomskom rastu. Važno je naglasiti da će upravo Zagreb krajem kolovoza i početkom rujna 2023. biti domaćin velikog međunarodnog kongresa na temu odrasta. Više o odrastu poslušajte u najnovijoj seriji našeg Podcasta.

Pred nama je jedna netipična epizoda feminističkog podkasta, ali je i te kako feministička jer je važna briga za sve žene, i za žene koje su posebno ranjive - kada tek postanu majke. Urušavanje zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini kao posljedicu ima i degradaciju odnosa prema porodiljama. Nerijetko je porođaj za majke duboko traumatično iskustvo dok se sam proces dojenja uzima zdravo-za-gotovo, kao da žena postajanjem majkom „prirodno“ dobija ova znanja.U ovom izdanju podcasta „Riječ na F“ razgovaramo sa Indirom Baždalić. U penziju je otišla iz Kantonalne Bolnice Zenica iako i danas prima pozive upomoć od tek porođenih majki. Cijeli joj je profesionalni život obilježen brigom za žene. Radila je najprije na Ginekologiji, a onda i dvije decenije kao medicinska sestra na Porođajnom odjelu Kantonalne Bolnice Zenica. Ratni period provela je u Udruženju „Medica“ Zenica radeći sa ženama žrtvama ratnog silovanja i seksualnog nasilja.

Ove godine zagrebački ured zaklade Friedrich Ebert proveo je edukaciju djelatnica o održivom poslovanju kojom je započela transformacija u eko zeleni ured. “Proces započinje snimkom stanja u samom uredu, najprije se gleda zatečeno stanje te u daljnjem koraku radi analiza kako bi se vidjelo u kojim područjima se poslovanje može popraviti” rekla je Tihana Veljačić, suosnivačica platforme TheGreenHub, koja je provela edukaciju. Ako želite saznati koji su koraci potrebni, odnosno koje su konkretne specifičnosti eko zelenog ureda, polušajte cijeli razgovor s Tihanom Veljačić i Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E.

DAVID PEJIĆ – najbolji je ekološki poljoprivrednik u Europi u 2022. godini prema mišljenju Europske komisije. Nina Skočak, moderatorica Podcasta Riječ na E razgovarala je s njim te ju je na početku razgovora zanimalo kada se odlučio baviti eko poljoprivredom.„Načela i ideje eko poljoprivrede su mi bile bliske od malih nogu, jer sam odrastao u takvoj obitelji...“ kaže David Pejić. Eko imanje Zrno preuzeo je prije par godina te je kroz projekte s timom uspio ostvariti zacrtane planove. Kako David kaže „Zrno ima četiri proizvodne aktivnosti: poljoprivredna proizvodnja, prerada voća i povrća u ekološke proizvode, pekarstvo, te certificirani eko restoran“. Trenutačno imaju preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda, a ono što je izuzetno važno naglasiti je da imaju zaokružen sustav, dakle od sadnje, proizvodnje voća i povrća do stavljanja proizvoda na tržište, odnosno korištenja istog u vlastitom restoranu. Na pitanje što je bio ključ uspijeha, odnosno podrška koju je dobio, David Pejić odgovara da je jasna razvojna politika presudna, što podrazumijeva dobar zakonodavstveni okvir. Na primjer Zagrebačka županija je u sklopu razvojne poljoprivredne politike definirala cilj da želi imati 100 % poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem do 2030. godine. Ambiciozno ali ostvarivo! Na svom imanju David redovito provodi edukaciju. Edukacija je izuzetno važna, smatra on. Danas kada se potrošaču nude brojni eko i zdravi proizvodi, važno je znati prepoznati što je greenwashing a što nije. A kako kupci mogu prepoznati ekološki proizvod, poslušajte u Podcastu Riječ na E.

Ovo izdanje feminističkog podcasta "Riječ na F" vodi nas na ulicu: Sarajevo 14.10. 2022. godine. Organizovani su protesti inicirani ubistvom 32-ogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća. Možda prepoznate i svoj glas? Cilj je bio napraviti audio dokument o buntu i izlasku femicida u javni prostor. Sa protesta je poručeno: Nijedna više!

„Ja uvijek kažem da sam na putu održivosti. Svaki dan je izazov i učenje.“ kaže Ivana Biočina koja se zadnjih par godina posvetila održivosti u modi, te izgradila Institut održive mode sa sjedištem u Koprivnici. Za početak Ivana se usudila napraviti ono o čemu neki samo maštaju, svoj rodni veliki grad zamijeniti manjim, što je u skladu s održivim načinom života koji osobno zagovara. Ivana u svojoj radionici izrađuje serije održive odjeće uglavnom od postojećih i zaboravljenih materijala poput stoljetnog lana ili organskog pamuka.Ivana smatra da nam je „potrebna nova priča o konzumiranju. Trebamo napraviti veliki otklon od starog sistema proizvodnje. Zato je potrebno mnogo kreativnosti. Danas se pojam održivosti već počeo koristiti kao isprazan pojam, jer se na stari sustav samo stavlja neka „sjajna značka“ i to se naziva održivost, bez da se srž mijenja. Dakle, puno je posla“.

Ili kada rak dojke počnete shvatati kao najveći dar? Dug je to i bolan proces bio za nju, sve do spoznaje koja je vodila do razvoda od muža ali i susreta sa vlastitim bićem.Razgovaramo sa Enidim Glušac – žena je koja je prebolovala četiri vrste karcinoma dojke, a nepozvan došao je u trenutku kako kaže: "kada je bila prezaposlena mlada majka". Danas je predsjednica prvog udruženja u Bosni i Hercegovini osnovanog za žene koje su oboljele i liječene od tumora dojke. U ovom izdanju feminističkog podcasta „Riječ na F“ kao da glasno poručuje ženama: Šutnja nije zlato.

„Mi se nalazimo u globalnoj krizi, ne samo energetskoj krizi...Ali svaka kriza je i prilika... Bit će zaista izazovno izaći iz krize. Ali teška vremena rađaju jake ljude i ti jaki ljudi trebaju i moraju donijeti promjenu, kaže Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik Predsjednika za energiju i klimu u razgovoru o energetskoj tranziciji s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E.Nadalje Domac iznosi kako u Hrvatskoj još uvijek nismo dovoljno svjesni našeg sjajnog potencijala prirodnih izvora energije. Budućnost naše zemlje Domac vidi u oslanjanju na vlastitu energiju, stoga je za Hrvatsku važno usredotočiti se na obnovljive izvore energije. Kako se u medijima zadnjih mjeseci moglo čitati postoje krugovi koji zagovaraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško. Domac te špekulacije smatra rješenjima iz čarobnog štapića. „No, treba znati da novi blok Krškoga će koštati između 8 i 10 milijardi eura, te da će trebati između 10 i 20 godina da se on napravi. Prema tome to nije čarobni štapić i to nije dinamika koja nama treba” zaključuje Julije Domac. Vezano za pomoć građanima od strane vlasti, Domac smatra da univerzalna rješenja nisu dobra, nego treba voditi brigu o socijalno ugroženima i ranjivim skupinama građana, njih treba zaštititi od energetskog siromaštva raznim mjerama. „Ne možemo ulagati ogromna sredstva da rušimo cijenu energije svima jednako, time šaljemo krivu poruku. Time šaljemo poruku da energiju ne treba štedjeti, da opterećenje klime zbog izgaranja fosilnih goriva nije bitno, odnosno zanemarivo i tako ne stvaramo investicijsku klimu, niti svjetonazorsku, stoga se promjene neće dogoditi. Mi moramo čuvati ranjive građane ali moramo istovremeno čuvati industriju i gospodarstvo” zaključuje Domac. Vezano za primjere dobre prakse Domac navodi Njemačku u kojoj građanska energija iznosi 30%, dakle to je energija čiji su vlasnici građani i mali poduzetnici, dok je kod nas postotak građanske energije oko 1%. „Dakle mi tek počinjemo taj naš put da građani budu investitori“ kaže Domac. U tom kontekstu Domac podsjeća da je Hrvatska po broju sunčanih sati među najboljima u Europi, a po broju instaliranih elektrana su samo dvije zemlje u Europskoj uniji slabije od nas. Informativno, zanimljivo i važno je poslušati ovaj razgovor s Julijem Domcem.

Ljeto je. Tko može, utjehu će potržiti negdje uz more. I opet se tako napuniše i plaže i hoteli i privatni smještaji...ali...Koje bi mogle biti dugoročne posljedice kontinuiranog rasta broja gostiju u ljetnim mjesecima? Postoji li gornja granica iznad koje se sustav urušava? Moramo li je doseći kako bismo uvidjeli da trebamo nešto promjeniti?Moderatorica podcasta Riječ na E, Nina Skočak razgovarala je s Milenom Radošević, dugogodišnjom suradnicom programa Eco domus u Istri o tome kako bi mogao izgledati turizam zasnovan na načelu održivosti. Ključno u tom kontekstu kako kaže Milena je promjena paradigme od masovnosti i brzog profita prema kvaliteti usluga i zadovoljstvu ljudi. No ima tu još bitnih činjenica... zato poslušajte cijeli podcast o održivom turizmu u Hrvatskoj.

Ekološko nasilje i katastrofe su nastavak logike rata! Zašto, i kako - kroz proces spoznaja vodi nas Damir Arsenijević. Profesor je teorije i kritike književnosti na Univerzitetu u Tuzli, istovremeno zaronjen u polje psihoanalize. Približavamo se HAK-u ili prostoru nekadašnjeg hemijskog giganta socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Država je promjenila uređenje – iza Jugoslavije nije ostala briga za radnike nego visokokancerogeni kroks i živa od kojeg nam djeca oboljevaju – Ali pusti to ba!ALTERNATIVA POSTOJI ili kako kroz poeziju do oslobađanja od paralize i samosabotaže.

Mladi i ekološki aktivizam tema je razgovora koji je Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E vodila s Lukom Gudekom iz organizacije Green European Foundation. U ovom razgovoru doznati ćete što je Luku potaknulo na aktivizam oko zelenih tema, te na koji način ga je to oblikovalo i utjecalo na njegove životne odluke.

Naši gradski bazeni višak energije iz vlastite solarne elektrane redovito predaju u mrežu„ ponosno kaže zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž u razgovoru o održivosti njezinog grada. Među europskim gradovima Koprivnica po pitanju natječaja javne nabave prešišala švedski grad Malmö, što vjerojatno nije poznato široj javnosti. Ksenija Ostriž smatra da je participacija građana ključna za uspjeh. Tako su u Koprivnici, gradu od 30.000 stanovnika, nedavno proveli veliku ankete među građanima, na koju je odgovor dalo čak 1.000 osoba. Anketa je obuhvaćala sve teme važne za život građana u gradu. Neki odgovori građana su ipak gradske vlasti duboko zabrinule. „Bili smo iznenađeni nekim izrazima nezadovoljstva. No, to sve će sad proći kroz dodatni filter fokus grupa s ciljem da najbolje i najkvalitetnije prijedloge uvrstimo u strateške ciljeve razvoja našeg grada“, kaže Ksenija Ostriž kojoj je komunikacija s građanima ključ uspjeha. Važno je grad napraviti što boljim mjestom za život, obuhvatiti što više različitih segmenata, pa tako mame poduzetnice u Koprivnici imaju pravo na godinu dana besplatnog vrtića za svoju djecu. Mladim obiteljima se nude povoljne parcele za gradnju. Potiču se sve vrste kreativne industrije, koja ima visoke prihode uz minimalan utjecaj na okoliš. Za kraj, topla preporuka da odete u Koprivnicu i uvjerite se sami u njihove primjere za održiv način života u manjem gradu – a prije toga svakako poslušajte Podcast riječ na E.

Kome je u interesu danas da ima kvalitetan Javni servis Bosne i Hercegovine? Odgovor na ovo pitanje vodi nas u prostor popularno nazvanog „Sivog doma“ u Sarajevu i intimnijem pogledu na ovu kuću. Da li je i naša – i ko smo to mi?27 godina obraća se i vama, dragi slušatelji kroz frekvencije Radija Bosne i Hercegovine – ima topao glas i osmijeh koji zvoni.U ovom izdanju podcasta „Riječ na F“ razgovaramo sa Erminom Hrustemović: o situaciji u Javnom servisu BiH, ili kako ona kaže: Bez adekvatnog zakona BHRT će stalno biti na nekoj vjetrometini ,i stalno u opasnosti da il da se ukine ili nastavi raditi; ona mantra da je on potreban na putu ka EU...

Stiglo je proljeće, svježina se osjeća u zraku, stabla su zelena a cvrkut ptica oko nas. Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E, razgovarala je s čovjekom koji je posadio preko tisuću stabala. „Potaknut katastrofom u Černobilu 1986. odlučio sam se učiniti nešto za planetu Zemlju, te sam tako počeo saditi drveće u Zagrebu“ kaže Vladimir Dimić, čovjek o kojem je snimljen i dokumentarac „Čovjek i drvo“. On uvijek drveće sadi sam. Na početku, prvih desetak godina je to radio u potpunoj tajnosti. Preobučen u uniformu lokalnog komunalnog poduzeća sadio je drveće po gradu. „Prijatelji su mi za rođendan poklanjali sadnice“ hvali se Vladimir. Kaže da je i dva puta priveden od strane komunalnog redara, prijavili su ga susjedi zbog sadnje. Ipak srećom nije platio kaznu. „Smatram da drveće priča. Ja sa svojim drvećem pričam. Ono voli mene i ja njega volim.“ kaže Vladimir Dimić. Razgovor s ovim zanimljivom čovjekom poslušajte u našem podcastu Riječ na E.

„Najvažnija je infrastruktura: staze, garaže za bicikle, širina staza kao i njihova povezanost, ali važne su i promotivne akcije“ kaže Ivan Nemet iz udruge Sindikat biciklista u razgovoru o biciklima i njihovoj ulozi kao prijevoznom sredstvu.Gradovi na sjeveru Hrvatske su svakako dobri primjeri gdje veći broj građana koristi bicikle, no posebno je zanimljivo da se glavni grad Slovenije, Ljubljana, našao u vrhu prijestolnica za vožnju biciklom. Jeste li znali da se 5% svih putovanja u Hrvatskoj odvija na biciklu? Jeli to puno ili malo u usporedbi s drugim zemljama? Kakva je biciklistička infrastruktura u Hrvatskoj i ima li napretka po ovom pitanju? Kako potaknuti građanke i građane da češće voze bicikl? Odgovore na ova pitanja poslušajte u podcastu Riječ na E s moderatoricom Ninom Skočak.

Na romskom jeziku Rom znači čovjek, muškarac - žena je Romni. U novom izdanju podcasta "Riječ na F" razgovaramo sa Džemilom Zahirović. Povod jeste 8 mart: dok ulazimo u prostor romske zajednice stege patrijarhata kao da postaju još vidljivije – žena je ta koja je zatvorena u kuću, da čisti i odgaja djecu dok je muškarac taj koji se za odluke pita.

Koliko žene svaki mjesec košta kupovina tampona i higijenskih uložaka? Koliki bi proračun bio na godišnjem nivou? Dok mi računamo organizacija Sarajevski otvoreni centar pokrenula je inicijativu prema državnom parlamentu za ukidanje poreza na higijenske proizvode za žene i djecu - jer trenutno su otvorene javne konsultacije za Nacrt Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH. O ovoj inicijativi, radničkim pravima ali i šire, o temama koje su fokus globalne kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", razgovaramo za Eminom Bošnjak - već je 15 godina u LGBTI aktivizmu i izvršna je direktorica Sarajevskog otvorenog centra.

U ovom podcastu "Riječ na F" naša sagovornica je Lamija Begagić Pobornica je škole bez ocjena, a u svojoj posljednjoj zbirci priča "Bolji mi" poziva nas da najprije vratimo se razgovoru sa sobom. I zato nam je važna dokolica!

Šta će u "novom vrlom svijetu" značiti biti čovjek? Koja je logika nenasilja, ili šta je najbitnije da bi čovjek ostao mentalno zdrav - usudite se prepoznati. Gost feminističkog podcasta "Riječ na F" je teolog, pulicista, pjesnik, prevoditelj Alen Kristić.

Stvarnost pandemije ukida nam mogućnost djelovanja - okupljanja, udruživanja i direktne komunikacije. Razmišljamo li o revoluciji dok smo zatvoreni u našim domovima ili smo odustali od svakog vida borbe? U novom izdanju podcasta "Riječ na F" razgovaramo sa savremenom vizuelnom umjetnicom Adelom Jušić. Od Antifašističkog fronta žena Jugoslavije preko feminističke umjetnosti i savremenog trenutka - Smrt fažizmu - sloboda ženama.

Da li će tišina akademske zajednice biti sve jača i zaglušujaća kada govorimo o seksualnom nasilju u obrazovanju. Odgovor je potvrdan bar što se tiče Faruka Lončarevića, profesora na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. On je režiser čiji je film "Tako da ne ostane živa", a koji je prikazan na nedavno završenom Filmskom festivalu u Trstu, dobio Specijalno priznanje. Ili kao što nas Faruk podsjeća: Ideja kinematografije, koja je aktivno ljevičarska, jeste osvještavanje nižih slojeva društva kao jedne jedinstvene klase.

Zašto nisi glasno rekla - tuče me muž? Bilo me je stid. Tukao je mene, djecu nije kada je pijan ali ih je dosta malteretirao. Period pandemije uzrokovao je porast nasilja nad ženama. Jedan od oblika pomoći ženama žrtvama nasilja jeste boravak u sigurnim kućama. U ovom izdanju feminističkog podcasta "Riječ na F" ulazimo u prostor jedne od osam postojećih sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini. Razgovaramo sa ženom koja je u krugu nasilja bila, kako kaže, od samog početka braka. Danas je majka petero djece, a u Sigurnu kuću došla je prije dva mjeseca.