Poslovni FM

Kako privući i zadržati mlade talente u vremenu kada se poslodavci diljem Europe bore s nedostatkom kvalitetne radne snage? Kako izgraditi organizacijsku kulturu u kojoj zaposlenici ostaju, razvijaju se i preuzimaju odgovornost? O tome su u podcastu Ritam posla govorili Tina Gjuriš, voditeljica ljudskih resursa kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu , i Leo Vukić, nekadašnji polaznik Nestlé Summer School programa, a danas zaposlenik kompanije. Njihov razgovor otkriva kako izgleda moderna organizacija koja razvoj ljudi stavlja u samo središte poslovne strategije. Tina Gjuriš svoju je karijeru u Nestléu započela prije dvadeset godina u lancu opskrbe. Upravo joj je rad u u odjelu planiranja ponude i potražnje omogućio razumijevanje funkcioniranja velike međunarodne kompanije iznutra. No kroz godine je shvatila da je ono što je najviše motivira rad s ljudima - razvoj talenata, izgradnja timova i stvaranje organizacijske kulture u kojoj pojedinci mogu ostvariti svoj puni potencijal. Danas upravo ta kombinacija poslovnog i iskustva u ljudskim resursima predstavlja njezinu najveću profesionalnu prednost. U Nestléu smatraju da se uspješno poslovanje više ne može odvojiti od razvoja ljudi. Poslovni rezultati i zadovoljstvo zaposlenika nisu dvije odvojene kategorije, nego međusobno povezani elementi istog sustava. Mladi više ne traže samo sigurnost Jedna od najvećih promjena na tržištu rada posljednjih godina odnosi se upravo na očekivanja zaposlenika. Nekada je stabilnost radnog mjesta bila presudna. Danas mladi ljudi od poslodavca očekuju puno više: fleksibilnost, mogućnost razvoja, osjećaj svrhe, transparentnost i priliku da njihov rad ima stvaran utjecaj. Nestlé upravo u toj promjeni vidi priliku. Mladi zaposlenici, smatra Gjuriš, donose novu energiju, drugačije perspektive i svježe ideje koje organizacije guraju prema naprijed. Njihova želja za učenjem, istraživanjem i isprobavanjem različitih poslovnih okruženja izazov je za poslodavce, ali istovremeno i snažan poticaj za kontinuirano unapređenje radnog okruženja. Nestlé Summer's Cool: više od studentske prakse Jedan od najpoznatijih projekata kojima Nestlé razvija mlade talente je program Nestlé Summer's Cool, koji se održava već sedmu godinu zaredom u sklopu globalne inicijative Nestlé Needs Youth. Riječ je o plaćenoj ljetnoj praksi koja studentima ne nudi promatranje poslovanja sa strane, već aktivno uključivanje u rad kompanije. Sudionici rade na konkretnim projektima, imaju svoje mentore, surađuju u međunarodnim timovima te preuzimaju odgovornost za zadatke koje dobivaju. Posebna vrijednost programa je multikulturalno okruženje jer u njemu sudjeluju studenti iz šest zemalja jugoistočne Europe. Cilj programa nije prvenstveno zapošljavanje budućih radnika, nego pružanje mladima prvog ozbiljnog profesionalnog iskustva i izgradnja samopouzdanja koje im je potrebno za ulazak na tržište rada. No upravo iz takvih programa često nastaju budući zaposlenici. Od praktikanta do zaposlenika Jedan od njih je Leo Vukić. Prije tri godine prijavio se na Nestlé Summer's Cool, privučen međunarodnim okruženjem i mogućnošću rada s kolegama iz različitih zemalja i obrazovnih sustava. Danas je zaposlenik kompanije i iz prve ruke potvrđuje koliko takva iskustva mogu oblikovati profesionalni put mladih ljudi. Njegovo iskustvo pokazuje ono što mnoge kompanije danas pokušavaju postići – stvaranje prirodnog mosta između obrazovanja i poslovnog svijeta. Tijekom razgovora posebno se istaknula tema organizacijske kulture. Prema riječima Tine Gjuriš, zadovoljstvo zaposlenika danas nije dodatna vrijednost nego preduvjet dugoročnog poslovnog uspjeha. Kompanije koje žele ostvarivati rezultate moraju graditi kulturu povjerenja, otvorene komunikacije i međusobnog poštovanja. To znači pružiti zaposlenicima odgovornost i autonomiju, ali istovremeno poštovati njihov privatni život, mentalno zdravlje i potrebu za osobnim razvojem. Ravnoteža između poslovnog i privatnog više nije benefit - postala je standard koji zaposlenici očekuju. Lideri budućnosti nisu najglasniji Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na promjene u poimanju liderstva. Nekada su se liderima smatrali najglasniji, najvidljiviji i najodlučniji pojedinci. Danas se stvari mijenjaju. Prema iskustvu Nestléa, uspješni lideri budućnosti bit će oni koji znaju slušati, razumjeti ljude, graditi povjerenje, voditi otvorene razgovore i pokazivati empatiju. Drugim riječima, ljudskost postaje jedna od najvažnijih liderskih kompetencija. Employer branding počinje u ponedjeljak ujutro Kada se govori o nedostatku kvalitetne radne snage, Nestlé tvrdi da ključ nije u atraktivnim kampanjama nego u svakodnevnom iskustvu zaposlenika. Employer branding, smatraju, nije ono što kompanija govori o sebi u oglasima, nego ono što zaposlenici osjećaju kada u ponedjeljak ujutro dolaze na posao. Upravo zato kompanija kontinuirano ulaže u razvoj ljudi, interne karijerne prilike, edukacije i organizacijsku kulturu, što rezultira visokom razinom zadržavanja zaposlenika i niskom fluktuacijom. Jednakost se ne deklarira. Ona se dokazuje. Dodatnu potvrdu takvog pristupa Nestlé je dobio kroz Equal Pay Champion certifikat, koji potvrđuje sustavan rad na jednakim mogućnostima razvoja, napredovanja i nagrađivanja zaposlenika. Za kompaniju to nije samo pitanje jednakih plaća, već transparentnosti, uključivosti i stvaranja okruženja u kojem svi imaju jednake prilike bez obzira na spol, životnu fazu ili bilo koju drugu osobnu okolnost. Posao budućnosti gradi se kroz ljude Razgovor s Tinom Gjuriš i Leom Vukićem pokazuje da uspješne kompanije budućnosti neće pobjeđivati samo proizvodima, tehnologijom ili tržišnim udjelom. Pobjeđivat će sposobnošću da privuku, razviju i zadrže ljude. U vremenu kada mladi traže smisao, razvoj i autentičnost, kompanije koje razumiju njihove potrebe ne grade samo kvalitetna radna mjesta – grade održivu budućnost poslovanja. A upravo je to poruka koju Nestlé kroz svoje programe, kulturu i svakodnevnu praksu nastoji potvrđivati iz dana u dan. Prijave za Nestlé Summer’s Cool, međunarodni edukativni program i plaćenu ljetnu praksu namijenjenu studentima završnih godina i nedavnim diplomcima, su počele. Program nudi priliku za učenje o poslovanju u multikulturalnom okruženju. Prijave traju do 8. lipnja, a program će se održavati od 6. do 24. srpnja. https://www.nestle.hr/nestle-summers-cool/prijava Urednica i voditeljica: Lidija Kiseljak Objavljeno 1. lipnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Održiva gradnja u Hrvatskoj godinama je bila stvar entuzijazma nekolicine. Snježana Turalija, vlasnica tvrtke GREENiKA i jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za održivu gradnju i certificiranje, dobro zna kako je to izgledalo: puno konferencija, malo gradilišta. No danas, kada EU taksonomija uvjetuje pristup financiranju, a klimatski rizici postaju svakodnevna projektantska realnost, situacija se mijenja. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM razgovarala je s urednicom Anom Leko o tome što zelena gradnja zapravo znači u praksi, zašto su certifikati postali tržišni preduvjet i gdje Hrvatska još uvijek kasni. - Sad već „davne“ 2009. osnovali smo Hrvatski savjet za zelenu gradnju i nadala sam se da ćemo brzo preuzeti svjetske i europske prakse. No to se nije događalo jer nije bilo financijskog razloga. Tek nakon 2020. godine, kada smo počeli osjećati učinke EU taksonomije, a komercijalne banke i fondovi počeli su postavljati konkretna pitanja o CO2 otisku i energentima, investitori su se počeli zaista okretati prema pravoj zelenoj gradnji - rekla je Turalija. Prekretnica je došla s nizom događaja koji su se gotovo istovremeno složili: pandemija, potres u Zagrebu, zatim u Petrinji, i Europski zeleni plan koji je prerastao u financijsku uredbu s jasnom porukom svim investitorima. EU taksonomija definira šest ciljeva koje svaka investicija mora zadovoljiti kako bi bila podobna za europski kapital, a svi su u izravnoj vezi s principima zelene gradnje: od smanjenja CO2 emisija i učinkovitog korištenja resursa do zaštite bioraznolikosti i klimatske otpornosti. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Iako većina održivost poistovjećuje s energetskom učinkovitošću, Turalija objašnjava da je to samo jedan od šest stupova zelene gradnje, uz ekonomske parametre, tehničke sustave, sociokulturološki aspekt, procese i lokaciju. Posebno naglašava lokaciju kao element koji se dramatično mijenja, više nije samo pitanje cijene po četvornom metru, nego i izloženosti klimatskim rizicima - poplavama, olujnim vjetrovima, sve intenzivnijim kišama. Zgrada se projektira na 50 godina, a u nekim slučajevima traje i više od 100 godina, i sve to vrijeme mora biti sigurna i funkcionalna. - Lokaciju danas ne možemo sagledavati samo iz ekonomskog aspekta. Moramo sagledati i klimatske rizike. Vidimo sve češće bujične poplave, kiše koje su sve snažnije, vjetrove koji dođu niotkuda i naprave ogromnu štetu. O čemu se tu radi? Radi se o zaštiti ljudi i zaštiti imovine - naglasila je. Među certifikacijskim sustavima posebno se osvrnula na DGNB, njemački standard koji smatra najiscrpnijim jer uz ekološki obuhvaća i ekonomski, tehnički, sociokulturološki aspekt te lokaciju i procese - ukupno oko 40 kriterija i 150 indikatora koje svaki projekt mora dokumentirati i dokazati. U Hrvatskoj je trenutačno oko 30 projekata u različitim fazama tog procesa. Uglavnom su to poslovne zgrade, čiji vlasnici certificiranjem postižu bolju tržišnu poziciju i lakši pristup financiranju. Stambeni i javni sektor gotovo da ne postoje u toj priči. Škole, bolnice i ostale javne zgrade građene novcem poreznih obveznika trebale bi predvoditi, a ne zaostajati. Najavljuje da su razgovori s resornim ministarstvima u tijeku i da se polako kreće u tom smjeru, ali naglašava da tempo nije ni blizu onoga što situacija zahtijeva. Paralelno, upozorila je da iste standarde moraju pratiti i sva ostala ministarstva koja financiraju projekte iz EU fondova ili nacionalnih sredstava, od zdravstva do turizma. - Zakonska regulativa prelazi s gotovo nultih energetskih zgrada na zgrade nultih emisija. Imamo možda dvije godine. I kao uvijek, neki dionici će ostati iznenađeni. Pa kako sad, pa zašto ovi zahtjevi? A zahtjevi jednostavno rastu iz godine u godinu i treba se prilagođavati - upozorila je Turalija. Što se tiče argumenta da je zelena gradnja skuplja, Turalija ga odbacuje kao zastarjeli mit. S rastom broja zelenih zgrada, struka se privikava, materijali postaju dostupniji, a razlika između zakonskog minimuma i zelenog standarda sve se više smanjuje. No i bez toga, upozorava, perspektiva je pogrešna ako se gleda samo u troškove gradnje. Troškovi zgrade, dakle sve što vlasnici i korisnici plaćaju dok zgrada „živi“, daleko su veći od početne investicije. Trajniji materijali znače rjeđe zamjene, niži operativni troškovi znače bolji povrat, a zgrada koja je pametno građena za 80 ili 100 godina može postati izvor novih resursa, a ne tek ruševina, što je i srž ideje kružnog gospodarstva u graditeljstvu, kojom se GREENiKA također sustavno bavi. Na kraju razgovora Turalija je istaknula i temu zdravlja zgrada, koja se u javnom diskursu gotovo i ne pojavljuje. Postoje zgrade koje na korisnike djeluju pozitivno i one koje im čine zlo - loše osvjetljenje, loše provjetravanje, termalna neudobnost, buka. I na žalost, u nekima od takvih zgrada se liječimo, učimo ili radimo. Upravo zato, zaključila je, zelena gradnja nije samo investicijska ni ekološka tema. Ona je i tema javnog zdravlja. #804/S26 PoslovniFM podcast Urednica podcasta Zgradonačelnik Ana Leko. Objavljeno 29. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Kako izgleda kada hrvatski startup odluči riješiti jedan od najvećih problema tržišta nekretnina - nepreglednost podataka, sporost procesa i fragmentirane informacije između država? Upravo o tome u podcastu Pametna Hrvatska, poweered by Janaf, govori Ivan Livić, suosnivač startup projekta i CEO Vendue Tech i platforme Bidsale, koja želi objediniti podatke o javnim aukcijama nekretnina i pretvoriti ih u strukturirane, razumljive i investitorima dostupne informacije. U razgovoru s Marijanom Matković na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, Livić je opisao kako izgleda razvoj deep-tech startupa koji kombinira umjetnu inteligenciju, cloud infrastrukturu i real estate tržište, ali i kako izgleda povratak iz Singapura u Hrvatsku nakon više od desetljeća rada u globalnim tehnološkim kompanijama. Vendue Tech danas razvija platformu koja bi investitorima trebala omogućiti jednostavniji pristup podacima o nekretninama iz različitih država, posebno onima koje se pojavljuju na javnim aukcijama. Problem koji su prepoznali nije nedostatak podataka, nego njihova neorganiziranost. - Podaci postoje, ali su često nestrukturirani, teško dostupni i nečitki. Naš cilj je omogućiti investitorima da na jednom mjestu dobiju strukturirane informacije, procjene rizika, pravne podatke i analitiku, objašnjava Livić. Platforma je trenutno u beta fazi, a tim iz zagrebačkog ZICER-a već surađuje s ranim partnerima i klijentima iz Njemačke, Španjolske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Među interesentima su pravne tvrtke, agencije za nekretnine i family office investitori koji danas velik dio analiza još uvijek rade ručno. Poseban izazov predstavlja upravo međunarodno tržište nekretnina. Iako Europska unija formalno omogućuje ulaganja i kupnju nekretnina među članicama, praksa je daleko složenija. Dokumentacija dolazi u različitim formatima, pravni sustavi nisu usklađeni, a mnogi podaci još uvijek postoje samo u skeniranim dokumentima. Tu Vendue Tech vidi svoju priliku. - Želimo da investitor dobije iskustvo slično onome koje danas ima na Amazonu ili modernim trading platformama, brzo, pregledno i strukturirano, naglašava Livić. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Osim same tehnologije, zanimljiva je i poduzetnička priča iza projekta. Ivan Livić nakon FER-a odlazi u Maleziju, zatim u Singapur, Indoneziju i Australiju, gdje radi na projektima obnovljivih izvora energije, cloud infrastrukture i enterprise tehnologija za velike međunarodne kompanije. Radio je za Amazon Web Services, telekom grupacije i edutech kompanije, a paralelno razvijao i vlastite startup projekte. Jedan od početaka, prisjetio se, bio je i TastyCarrot odnosno Mrkva.hr – platforma za dostavu hrane koja je, kako kaže, bila preteča današnjeg Wolta. Projekt su razvijali još prije deset godina, kada tržište dostave hrane u regiji praktički nije bilo razvijeno. - Napravili smo cijeli ekosustav za restorane, dostavu i naručivanje hrane, ali tržište tada još nije bilo spremno za takav model, prisjeća se. Nakon gotovo jedanaest godina života u Aziji, povratak u Hrvatsku bio je prvenstveno obiteljska odluka. No upravo je povratak otvorio prostor za razvoj novog projekta. Danas Vendue Tech funkcionira kao remote-first tvrtka s međunarodnom mrežom suradnika iz Europe, Amerike i Azije. Tim broji više desetaka suradnika, a projekt se razvija uz snažan fokus na istraživanje, razvoj i intelektualno vlasništvo. Livić ističe kako startup ne želi biti „još jedna jednostavna AI platforma“, nego infrastrukturno rješenje koje povezuje znanja iz inženjerstva, prava, financija i analitike podataka. U razgovoru se dotaknuo i investicija u nekretnine, upozorivši kako ulaganja ne bi trebalo donositi impulzivno ni pratiti trendove bez analize tržišta i regulative. - Ljudi često slijepo vjeruju pričama o apartmanima i kratkoročnom najmu, ali regulativa se može promijeniti preko noći. Vidjeli smo to u Barceloni i Singapuru. Potrebno je analizirati podatke i pristupiti investiranju sustavno, naglašava. Iako je danas fokusiran na razvoj tehnologije i razgovore s investitorima, ne skriva da startup život izgleda kao „roller coaster“. - Treba ponovno graditi sve - odnose, povjerenje, partnerstva, infrastrukturu i kulturu tvrtke. Ali upravo je to ono što me motivira, kaže. Posebno važnu ulogu u razvoju projekta imao je i ZICER Startup Factory program, kroz koji je Vendue Tech dodatno razradio pitch, poslovni model i povezao se s hrvatskim startup ekosustavom. Danas razgovaraju s investicijskim fondovima i traže partnere koji neće donijeti samo kapital, nego i dugoročnu stratešku suradnju. - Startup nije sprint nego proces koji traje deset godina i više. Zato je važno pronaći investitore s kojima postoji stvarno povjerenje i zajednička vizija, zaključuje Livić. Vendue Tech danas je još u fazi razvoja, ali ideja koju razvijaju pokazuje kako hrvatski startupi sve češće ciljaju globalne probleme - i pritom koriste iskustvo stečeno na međunarodnoj tehnološkoj sceni. Uz poduzetništvo, važan dio njegove svakodnevice čine sport i obitelj. Trči maratone, bavi se triatlonom i vjeruje da upravo fizička aktivnost daje mentalnu snagu potrebnu za dugoročne poduzetničke izazove. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica: Marijana Matković Foto: Darko Buković/PoslovniFM #803/S26 Objavljeno 22. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Žao mi je što u poduzetništvo nisam krenula prije, iskreno će, prvi put za medije, reći Andrea Poljak, vlasnica Baletnog studija Aladea iz Sinja. Zašto je odlučila otvoriti baletni studio u alkarskom gradu, kako je iz svijeta plesa, doplesala u svijet brojki, poduzetništva, otkriva u razgovoru s urednicom i voditeljicom podcasta Poslovni đir Ojdanom Koharević. - Sve je počelo prije tri godine, imala sam dugogodišnju želju vratiti se svijetu baleta, a pogotovo nakon što sam postala majka i dobila dvoje djece, htjela sam i svojoj djeci prikazati najbolju verziju sebe. Kako su godine prolazile, ta želja me sve više vukla…tako o počecima govori Andrea. Za sve je, kako kaže, zaslužna njezina prijateljica Kristina, ona joj je uz obitelj bila velika podrška, jer je naslijedila njezin baletni studio što joj je znatno pomoglo u počecima. Sada nakon tri godine od otvaranja - jako je zadovoljna, vijest o otvaranju baletnog studija brzo se proširila alkarskim gradom. Kako kaže, drago joj je jer je na taj način nastavila s baletnom karijeru iz Splita, 14 godina je plesala u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, a odnedavno je baletnim koracima krenula i u Sinju. Ulazak u svijet poduzetništva nije joj bio težak, jer ostvarila je svoj san, a ova mlada poduzetnica jednostavno objašnjava svoj poduzetnički put. - Bilo mi je puno teže raditi za drugoga i ulagati neko svoje vrijeme za drugoga, a nisam bila u potpunosti ispunjena. Kada počneš s nečim što stvarno voliš, a ne iz nekog hira, ti se toliko uneseš u to, ti ne gledaš na sat, jedva čekaš da dođe novi dan, kako bi realizirao neku svoju ideju, projekt, otvoreno će Andrea Poljak. Iako je još u mladoj dobi, svima savjetuje kako bi za uspjeh svatko trebao pronaći svoju kreativnu stranu, usuditi se krenuti s nečim novim. Ponavlja kako joj je puno strašnije raditi nešto što ne voli. - Početak je uvijek težak, ulaganje u opremu, prostor, morate uložiti dosta novca, a niste ni počeli s poslom, a pogotovo zarađivati od posla. Međutim, ja sam primjer da se može, treba sve staviti na papir…, kaže sugovornica. Do sada, kako ističe, nije koristila poduzetničke kredite ni druge načine sufinanciranja, no unatoč tome uspjela je staviti studio na noge i opstati na poduzetničkom tržištu. Iako mnogi pri pokretanju posla teže perfekcionizmu, osjećaju kako prostor mora biti savršeno sređen, ova poduzetnica misli kako to ne treba biti u prvom planu, već je i u ovom poslu najvažnije - znanje. - Balet je u mom životu od početka jer sam od 3. godine života u baletu, tada s danas pokojnim Jozom Borčićem, te s baletnom prvakinjom Albinom Rahmatullinoma u HNK Split. Sretna sam jer sam imala jako dobre učitelje i pedagoge, naglašava sugovornica. Kako navodi, ljudi često imaju krive pretpostavke o baletu, „jer sve je krasno, pleše se balet“, no ne znaju da se ulaže 100 posto svojim tijelom, a na žalost moguće su i ozljede. Jedna takva ozljeda promijenila joj je životni put. - Od naših baletnih 'špica' na stopalu mi se pojavio dobroćudni tumor, od pretjeranih vježbi. Međutim na operaciji mi je ozlijeđen živac i morala sam prekinuti s plesom, prepričava dio životnoga puta. Bila je prestrašena jer se tumor mogao vratiti, znala je kako se baletu neće moći posvetiti kao prije, zato se i nije odmah vratila baletu. Sada joj je žao što s ovim poduzetničkim putem nije krenula puno prije. Kako to obično biva ona uzrečica 'nije svako zlo za zlo' potvrdila se u njezinom slučaju pa je umjesto karijere balerine izabrala karijeru balerine – poduzetnice. - Da nije bilo te ozljede vjerojatno bi ostala u HNK, plesala bi, a ne vjerujem da bi išla za nečim svojim, kaže sugovornica. Strah od perfekcionizma često koči, no najvažnije je da znate kako niste sami. Pri kraju ovog poduzetničko-baletanskog razgovora urednica i voditeljica upitala je sugovornicu što je na sve rekao suprug, rođeni Sinjanin je li bilo čuđenja i pitanja 'jesi li ti normalna?', sugovornica odgovara. - Isto kao što je rekao i kad me upoznao 'jesi li ti luda?', ali sad mu je drago kad vidi koliko sam sretna u tome, kako je ta želja koju sam mu 'kljucala' od toga 'ja bih' došla do ovoga 'ja jesam', bez te podrške sve bi bilo puno teže. Za sam kraj zahvaljuje svojoj suradnici Marijani Muslim Marević iz HNK Split s kojom podučava sinjske balerine od najranije dobi. Sinjska poduzetničko-baletna priča mnogo je više od same priče, to je priča života ove hrabre, mlade žene, balerine u svijetu poduzetništva. Urednica podcasta Poslovni đir Ojdana Koharević. Foto: privatni arhiv. Objavljeno 15. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Što ako bi folija u koju danas pakiramo voće, povrće ili gotovu hranu, umjesto da zagađuje planet tisućama godina, jednostavno nestala u nekoliko tjedana? Upravo na tom pitanju nastala je priča o Fybrionu, inovativnom hrvatskom startupu koji razvija biobaziranu i biorazgradivu alternativu klasičnoj plastici. U novom izdanju emisije Pametna Hrvatska na Poslovnom FM-u gostovali su Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta i Nikola Španić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, suosnivači tvrtke i kreatori tehnologije koja bi mogla postati jedan od važnijih hrvatskih green-tech iskoraka. Njihova bioplastika nastaje iz ostataka poljoprivredne biomase i drvne industrije, sirovina koje se godinama promatraju kao otpad, a koje Fybrion pretvara u održivo rješenje za industriju pakiranja hrane. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. - Danas smo proizveli više od devet milijardi tona fosilne plastike, a reciklirali svega devet posto. Alternative više nisu pitanje izbora, nego nužnosti, istaknula je Vanja Jurišić tijekom razgovora. Za razliku od klasične plastike, Fybrionova folija može se biološki razgraditi bez dugotrajnog opterećenja okoliša, a pritom zadovoljavati kriterije prehrambene industrije i nadolazeće europske ESG regulative. Projekt je već privukao pažnju velikih sustava poput Podravke i Cromarisa, koji su iskazali interes za buduću suradnju, dok startup paralelno vodi razgovore s međunarodnim investicijskim fondovima. Hrvatski investicijski ekosustav, priznaju osnivači, još uvijek sporije prepoznaje deep-tech i green-tech projekte u odnosu na AI i software industriju, zbog čega su se snažnije okrenuli inozemnim investitorima. Posebno zanimljiv dio razgovora otvorio je pitanje “greenwashinga” i stvarne održivosti proizvoda koje svakodnevno koristimo. Gostovanje je donijelo i niz zabrinjavajućih podataka o mikroplastici, recikliranom polietilenu i potencijalnim dugoročnim posljedicama za zdravlje ljudi. No iza ozbiljne tehnologije krije se i vrlo ljudska startup priča - dvoje fakultetskih profesora koji nakon redovnog radnog vremena, često do kasno u noć, grade tvrtku s globalnim potencijalom. - Ne gledamo na ovo kao na čudo koje će riješiti cijeli problem plastike. Ali ako uspijemo zamijeniti barem mali dio otpada nečim održivim - napravili smo veliku stvar, rekao je Nikola Španić. Fybrion je danas u fazi pripreme investicije, zaštite intelektualnog vlasništva i skaliranja proizvodnje, a cilj je do kraja sljedeće godine imati spremnu tehnologiju za komercijalizaciju. Ako uspiju, Hrvatska bi uskoro mogla imati tehnologiju koja neće samo zamijeniti plastiku, nego promijeniti pravila igre u industriji održivog pakiranja. 🎧 Cijelu epizodu Pametna Hrvatska poslušajte i u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica podcasta Pametna Hrvatska: Marijana Matković Objavljeno 11. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. U novom izdanju podcasta Pametna Hrvatska na PoslovniFM donosimo priču o mladim ljudima koji vlastitim znanjem i inicijativom konkretno mijenjaju svakodnevicu studenata s invaliditetom. U studiju su gostovali Fran Matija Krasnić, Leon Benković i Jan Krajinović, dio tima koji stoji iza projekta SIADUS, inovativne digitalne platforme koja povezuje studente s invaliditetom s kolegama spremnima pružiti im podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima. Uz njih, na projektu rade i Patrik Cavrić i Dominik Milković. SIADUS je osmišljen kao sustavno i tehnološki napredno rješenje koje olakšava studiranje osobama s invaliditetom. Platforma omogućuje jednostavno povezivanje studenata s invaliditetom s kolegama koji im mogu i žele biti asistenti, odnosno spremni su pomoći u konkretnim situacijama – od kretanja u kolicima po fakultetu, pa sve do nošenja torbe ili pomoći oko vaenja stvari u dvorani i slično. - Cijeli proces funkcionira kroz pametni sustav uparivanja, temeljen na rasporedima i potrebama korisnika, uz dodatni nadzor koordinatora platforme, koji osigurava kvalitetu i pouzdanost suradnje, pojasnio je Leon Benković. Kako bi projekt imao stalnu evaluaciju i bio zanimljiv korisnicima, pogotovo mladim ljudima koji će se uključivati kao asistenti, nakon svake ostvarene pomoći sudionici evaluiraju iskustvo, a asistenti za svoj angažman dobivaju bodove koji se mogu vrednovati kroz ECTS sustav, čime se dodatno potiče sudjelovanje i društvena odgovornost, ističe Fran Matija Krasnić. - Projekt je već uspješno testiran na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga koristi tridesetak studenata. Nakon početne faze i uočenih tehničkih izazova, tim je unaprijedio sustav i pripremio novu verziju s dodatnim funkcionalnostima, dok je mobilna aplikacija u završnoj fazi razvoja. Upravo će mobilno rješenje omogućiti još jednostavnije i brže korištenje putem notifikacija, što je posebno važno u dinamičnom studentskom okruženju – ističe Leon Beković. Ideja za SIADUS proizašla je iz osobnog iskustva Frana Matije Krasnića, koji je nakon srednje škole ostao bez asistentske podrške te se na fakultetu morao sam snalaziti u svakodnevnim situacijama. Upravo ta potreba potaknula je razvoj platforme koja danas nudi strukturirano i dostojanstveno rješenje za mnoge studente. Važno je naglasiti kako projekt ne doprinosi samo funkcionalnoj pomoći, već i razvoju društvene svijesti – kroz svakodnevna uparivanja studenti se upoznaju, ruše predrasude i često stvaraju nova prijateljstva, ističe Jan Krajinović. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Osim pozitivnog utjecaja na studente, SIADUS donosi i šire koristi za obrazovne institucije. Fakulteti koji ga implementiraju dobivaju alat za unaprjeđenje inkluzije, ali i mogućnost jačanja svojih ESG pokazatelja te lakšeg pristupa europskim fondovima. Upravo zato interes za projekt već dolazi s drugih fakulteta u Hrvatskoj, ali i iz Europske unije, gdje ovakvo rješenje zasad nema direktnu konkurenciju, ističe mladi trojac. Dečki iz Siadusa ne planiraju stati samo na visokom obrazovanju. Dugoročna vizija uključuje proširenje platforme na tržište rada, odnosno povezivanje osoba s invaliditetom s poslodavcima. Cilj je stvoriti cjelovit sustav koji prati korisnike od studija do zaposlenja, olakšavajući im prvi korak na tržištu rada i istovremeno pomažući poslodavcima da lakše pronađu kvalificirane kandidate. Ideja je stvoriti platformu u sklopu koje bi osobe s invaliditetom koje traže posao mogle istaknuti neke svoje prednosti, ali i poteškoće ili ograničenja, koja možda traže prilagodbu radnog mjesta ili uvjeta rada, kako bi poslodavci lakše donijeli odluku o njihovom zapošljavanju, pojašnjava Jan Krajinović. Ekipa koja stoji iza Siadusa posebno ističe kako je sudjelovanje u ZICER-ovom startup akceleratoru dodatno osnažilo tim, pruživši im praktična znanja i mentorsku podršku, a tu su osvijestili i jednu veliku grešku koju su napravili u startu projekta. Naime, priznaju da su u početku više pažnje posvetili razvoju proizvoda, nego analizi tržišta. Srećom, pokazalo se da ono itekako postoji, pa je greška koju su uočili ostala među 'lekcijama'  koje danas primjenjuju u daljnjem razvoju projekta. Unatoč velikim obavezama na fakultetima i radu na projektu – pri čemu valja istaknuti da je Fran Matija među 1 posto najboljih studenata na Ekonomskom falkultetu i dobitnik je rektorove nagrade, a  Leon studira čak na dva fakulteta -  ovi mladi poduzetnici nastoje pronaći i vrijeme za sebe. Slobodno vrijeme, iako ga nema mnogo, koriste za aktivnosti koje ih opuštaju. Fran Matija jako voli čitati, A Leon i Jan opuštaju se u teretani, dok Leonu i vožnja u off-road uvjetima, služi  kao ispušni ventil od svakodnevnih izazova. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica: Marijana Matković Foto: PoslovniFM Objavljeno 4. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. U svijetu znanosti, problemi su svakodnevica. U svijetu poduzetništva – oni su prilika. Upravo na toj razdjelnici danas djeluje profesor Davor Šakić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, gost podcasta Pametna Hrvatska, koji zajedno s kolegom Tinom Weitnerom razvija projekt TINFE, rješenje koje bi moglo značajno unaprijediti analizu laboratorijskih podataka i promijeniti način rada u brojnim znanstvenim i industrijskim okruženjima. Sve je krenulo iz konkretne potrebe. Kako objašnjava Šakić, tijekom rada s fluorescentnom spektroskopijom, metodom koja omogućuje analizu tvari kroz njihovu sposobnost emitiranja svjetlosti, naišli su na ograničenje koje je otežavalo precizna mjerenja. Umjesto da problem zaobiđu, odlučili su ga riješiti. Kombinacijom modifikacije instrumenta i razvoja vlastitog softvera uspjeli su postići ono što u laboratorijima često nedostaje: veću točnost, pouzdanost i linearnost rezultata, čak i u kompleksnim uvjetima. „Ako mi imamo problem, vjerojatno ga imaju i drugi“, jednostavno objašnjava Šakić početni impuls za razmišljanje o komercijalizaciji. Upravo taj trenutak označio je prijelaz iz čiste znanosti u poduzetništvo, put koji nije ni brz ni jednostavan, ali je, kako kaže, iznimno dinamičan. Ključ je bio u kombinaciji znanstvene znatiželje i praktičnog pristupa rješavanju problema, ili, kako sam sugovornik simpatično kaže: - Čeprkali smo, čeprkali i uspjeli smo ga riješiti. Malo smo ‘hakirali’ sam uređaj, malo promijenili metodu i napravili softver koji to odrađuje”, opisuje Šakić proces koji je doveo do stvaranja novog rješenja. Ono što je započelo kao akademski izazov ubrzo je prepoznato kao potencijal za širu primjenu i komercijalizaciju. Naime, s vremenom se dogodio jedan često nevidljiv dio inovacijskog procesa – znanstvenici su pomalo prerasli u poduzetnike, što često nije jednostavno. Kaže kako su značajnu ulogu u toj njihovoj transformaciji imali programi podrške i akceleracije koji su projektu TINFE pomogli da napravi ključne iskorake. Prvi i najvažniji korak na tom putu bilo je uključivanje u program Nucleus, koji je povezivao znanstvenike i poduzetnike. - Tu smo zapravo napravili prijelaz iz “čistih znanstvenika” prema startup razmišljanju i naučili neke važne stvari, od toga kako predstaviti ideju tržištu, do definiranja tko su potencijalni korisnici i zašto je rješenje važno. Drugi korak bio je Ziccerov Tech Transfer program koji je omogućio ubacivanje u drugu brzinu, odosno ubrzao je razvoj. U ovom slučaju fokus je bio na validaciji tržišta, izradi poslovnog i marketinškog plana, razvoju pitcha i poslovnog mindseta, a tu smo dobili i prva ozbiljnija financijska sredstva. To je bio prijelaz od ideje u stvaranje konkretnog startupa, a treći važan korak ostvarili smo preko  HAMAG-BICRO akceleratora. Ušli smo u njihov predakcelerator, pa zatim u akcelerator i to nam je donijelo dodatni kapital, odnosno ključnu financijsku potporu za dodatni razvoj, priča profesor Šakić. U međuvremenu, kao dodatni poticaj, stigla je i injekcija Proof of Concept (PoC) kapitala, koja je iskorištena za otvaranje firme i transfer tehnologije. - Ne želimo trčati pred rudo i obećavati brda i doline, ističe Šakić. Dodaje kako je TINFE sada u fazi pilotiranja, u kojoj se pokušava razgovarati sa što više partnera i što više različitih ljudi, kako bi počeli koristiti ovaj sftwer i isprobali ga na svojim sustavima. - Paralelno s time, malo se 'pripicuknemo' određenim laboratorijima, da osim našeg instrumenta kojeg imamo na fakultetu, koristimo i njihove instrumente i njihove podatke i katkad njihove, katkad naše sustave, da isprobamo kako to radi i na taj način skupljamo što je moguće više dokaza da naša metoda radi u relevantnim sustavima, i u relevantnim pitanjima koja bi mogla nekoga interesirati. Do sada, gdje god smo bili,  uspjeli smo pokazati da naša metoda radi, odnosno još uvijek nismo naišli na metodu, odnosno na nekakav sustav u kojem ne bi bila efikasna – ističe sugovornik. U ovoj fazi, dodaje, TINFE je spreman za dogovore o licenciranju ili kupoprodaji, u sklopu kojeg bi njegovo znanje i metoda bili ugrađeni u instrumente partnera, no još uvijek su okrenuti i prikupljanju novca za razvoj projekta. - Trenutno smo okrenuti europskim projektima za razvoj poduzetništva. Prijavili smo se na natječaj European Investment Councila, projekt od Wider-a, koji ima prolaznost od 4 posto. Još  čekamo rezultate, no to će biti i dobra vanjska evaluacija projekta. Naime, kolega Weitner i ja možda smo previše uronjeni u svoj mali mjehurć da možda i ne vidimo neke stvari koje netko  izvana može bolje vidjeti i razumjeti. Tako će nam evaluacija na tom natječaju, kako god završio, biti korisna i za to da sami bolje procijenimo jesmo li dobro postavii projekt – zaključuje sugovornik. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica podcasta: Marijana Matković Foto: Darko Buković/PoslovniFM Objavljeno 24. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. U vremenu kada često govorimo o odlasku mladih i nedostatku prilika, priča Luke Kovačića vraća vjeru u ono što Hrvatska već ima - znanje, upornost i ideje koje nastaju iz stvarnog života. U podcast serijalu Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, predstavljena je priča mladog studenta mehatronike i robotike s Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji iza sebe već ima niz međunarodnih nagrada - ali i nešto puno važnije: konkretno rješenje za stvaran problem. Sve je počelo, kako to često biva u najboljim inovacijama, iz potrebe. Obiteljski nasad borovnica, smješten u Jastrebarskom, otvorio je pitanje koje mali proizvođači vrlo dobro poznaju - kako učinkovito, brzo i precizno pakirati osjetljivo voće bez velikih industrijskih sustava koji su namijenjeni velikim proizvođačima. - Pakiranje borovnica je monoton i zahtjevan proces, a plod je izuzetno osjetljiv - dovoljan je jedan loš potez da se ošteti cijela mjerica, objašnjava Luka Kovačić urednici podcasta Marijani Matković. Upravo tu, naglašava, nastala je ideja o stroju koji neće biti samo još jedan industrijski alat, nego rješenje prilagođeno malim proizvođačima. Rezultat? Prototip automatskog stroja za pakiranje borovnica – kompaktan, modularan i prilagodljiv. Stroj koji može obraditi 50 do 60 kilograma dnevno, što je realna potreba malih OPG-ova, ali uz mogućnost daljnjeg razvoja i prilagodbe za druge vrste bobičastog voća. Na projektu je počeo raditi već nakon druge godine fakulteta, za koju je ispite dao u roku, pa je tijekom ljeta imao vremena za to. Kaže kako je za to što je fakultet riješio bez problema vjerojatno zaslužna ljubav prema 'legićima' u djetinjstvu, zahvaljujući kojoj je sve igračke znao rastavljati i popravljati. U osnovnoj školi obožavao je tehnički odgoj, pa je logičan slijed bio upisati i srednju Tehničku školu Ruđer Bošković, u kojoj je u smjeru tehničara za mehatroniku dobio sjajne temelje, pa je taj put izabrao i na fakultetu. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili na ostalim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Razvoj projekta bio je složen i zahtijevao je detaljno promišljanje svakog segmenta procesa – od doziranja i transporta borovnica, preko vaganja, pa sve do zatvaranja ambalaže. Poseban izazov predstavljala je osjetljivost samog voća, zbog čega je bilo potrebno osmisliti nježan, ali učinkovit način transporta. Kao jedno od rješenja, Luka je primijenio vibracijski sustav koji omogućuje kontrolirano kretanje plodova bez oštećenja. Projekt je razvijao uz mentorstvo profesora Željka Šituma, koji svoje studente često potiče da se javljaju na sajmove inovacija i time im daje 'vjetar u leđa', a osim tehničkih izazova, značajan dio procesa činilo je osiguravanje komponenti koje su mu bile potrebne da sastavi što funkcionalniji stroj. Zbog toga je Luka samostalno kontaktirao brojne tvrtke, slao upite i prezentirao svoj projekt tražeći dio po dio koji mu nedostaje da stvori stroj kakav je zamislio,  pri čemu je uspio osigurati podršku nekih domaćih tvrtki i donacije ključnih dijelova. Među ostalima, od Kapetanović sistema dobio je aluminijske profile, od SMC grupe, značajan broj dijelova koji su mu pomogli u samoj izradi stroja, obiteljska tvrtka SET Bjelovar omogućila mu je remen pokretne trake, a od RBT Technology i PLC  industrijsko računalo koje pokreće cijeli taj stroj i zaslin preko kojeg se njme upravlja te senzore. - Iznenadilo me to kolike su tvrtke spremne  podržati mladog čovjeka koji se javljao na običnu kontakt adresu, bez poznanstava, priča mladić koji je na kraju uspio stvoriti vrlo funkcionalan stroj za berbu borovnica. - Nisam imao što izgubiti. Najgore je ne pokušati, kaže Luka, u rečenici koja možda najbolje opisuje generaciju koju želimo vidjeti češće. Njegov rad prepoznat je i na sajmovima inovacija. Već na prvom nastupu na izložbi Inova osvojio je zlatnu medalju i posebno međunarodno priznanje. Naime,uvidjevši potencijal njegovog stroja,  rumunjska delegacija dodijelila mu je priznanje za doprinos društvu, što je Luki veliki poticaj. No, na sajmu je bilo i puno učenika iz srednjih škola i studenata koji su se jako zainteresirali za njegov projekt i raspitivali se o detaljima, što mu je bilo posebno drago. Naime, Luka ima dvojicu mlađe braće kod kuće i jako se voli družiti s njima, iako zasad nisu pokazali veliki interes za mehatronikom i robotikom. Razvoj stroja nije bio linearan. Naprotiv. Od vibracijskih aktuatora za nježan transport plodova, preko preciznog doziranja i vaganja, do mehanizma za odvajanje posuda s razmakom od svega milimetar i pol – svaki segment zahtijevao je niz prototipova, testiranja i prilagodbi. Ukupno – više od pola godine razmišljanja i razvoja, te nekoliko intenzivnih tjedana izrade. I dok bi mnogi tu stali, Luka ide dalje. - Planovi? Završiti razvoj stroja do početka sezone, testirati ga u realnim uvjetima i kroz godinu dana doći do finalnog rješenja. Dugoročno - vlastita tvrtka za razvoj automatiziranih sustava, posebno u sektoru poljoprivrede gdje vidi ogroman neiskorišten potencijal. Jer ova priča nije samo o stroju za borovnice. Ovo je priča o tome kako nastaje poduzetništvo. Kako se gradi industrija. Kako izgleda Pametna Hrvatska kada joj damo prostor. I možda najvažnije – kako jedna ideja iz dvorišta može postati rješenje za tržište. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica: Marijana Matković Foto: Darko Buković/PoslovniFM Objavljeno 17. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM

Poljoprivredna zemlja je ogroman resurs, to je kao da imate naftna polja koja ne koristite. To država mora koristiti. Na svakom tom komadu zemlje, svakom kvadratu, hektaru može se proizvesti nešto, može se dati dodana vrijednost i ako zemlja to ne koristi, odnosno njeni ljudi koji tamo žive to ne koriste, to je jednostavno resurs koji iz godine u godinu propada. To je osnovni razlog naše nekonkurentnosti, preraštrkani smo, premale su površine i trebamo jednostavno okrupniti proizvodnju, smatra vinar i vinogradar Josip Vrbanek. U razgovoru za Poslovni FM potkrjepljuje to upravo primjerom svog mjesta, Vivodine, naselja između Žumberka i Ozlja, poznato po vinarskoj tradiciji. Na vrhu sela je crkva Svetog Lovre, ispod koje se pruža predivan pogled na vinograde. U Vivodini, kaže, nema državnog zemljišta, parcele su rascjepkane, vlasnici rasuti po svijetu, a primjerice jedna parcela od stotinjak ili dvjesto četvornih metara ima i po dvadesetak vlasnika. Zemlja se ne prodaje, pa je veliki izazov raditi vinograde na malim površinama. Ekonomski je neisplativo ako ne sadite barem pola hektara, hektar, ako ne i više, da bi napravili nekakvu ekonomski isplativu priču. Ako nema vlasništva, nema novih investicija, nema ni pomoći iz EU fondova, kaže Vrbanek. Nada se kako će u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu biti obuhvaćene i nesređeno privatno zemljište. Misli kako država mora preuzeti inicijativu, i naći jednostavniji postupak rješavanja takvog zemljišta, pogotovo za parcele koje su male, možda čak i osnivanjem nekakvog fonda, pa ako netko sutra tuži državu tog pojedinca koji je pokušao ili ušao u posjed privatnog zemljišta, da mu se nadoknadi ta šteta, predlaže Vrbanek u razgovoru s Majom Antonić, urednicom podcasta AgroVizija. Osim toga, dodaje Vrbanek, nesređena zemlja izvor je bolesti. Kao primjer navodi zlatnu žuticu koja dolazi iz nesređenih i zapuštenih vinograda. Opasnost od zlatne žutice mogla bi biti poluga da se zapuštena zemljišta riješe, srede, očiste i daju uz neke uvjete ljudima koji je žele obrađivati. Josip Vrbanek je ostao na svojoj djedovini. Ljubav prema vinarstvu započela je baka, nastavili su roditelji, a Josip, treći agronom u obitelji, unapređuje i modernizira proizvodnju vina. Tako je nastao brend Estate 1777, po godini gradnje podruma, koji danas nudi graševinu, chardonnay, sivi pinot, sauvignon, te kupažu crnih vina. Chardonnay se proizvodi klasičnom metodom i u barik bačvama. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili na ostalim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Vinarska 2024. je godina bila malo izazovnija i prinosi su bili niži, a prošla 2025. je bila dosta dobra. Kao i ostali proizvođači, bore se s klimatskim promjenama. Zanimljivo je kako iz godine u godinu vina postaju kompleksnija, s manje kiselina, na što kupci nisu navikli. Ipak, iz godine u godinu Vivodina ima sve više posjetitelja i pozornost vinoljubaca koje zaslužuje. Od 2013. do 2024. površina pod vinogradima smanjila se za oko 11.000 hektara. Smanjenje proizvodnje nije samo u vinarstvu, nego u cijeloj poljoprivrednoj proizvodnji, rekao je Vrbanek. - Sve je manje ljudi na selu, mladi se teško odlučuju na poljoprivredu, pa ne žele saditi nove vinograde, pa čak ni održavati stare. Nestaju i stariji ljudi koji su znali orezati i pročistiti vinograd, tako da se gubi i dragocjeno znanje, ističe Vrbanek. Ponavlja kako je poljoprivredna proizvodnja neisplativa, zbog malih površina, odnosno male proizvodnje. Kad bi netko imao 5 hektara vinograda, to bi mu se trebalo moći isplatiti uz racionalnu proizvodnju, dok kad netko ima 1000, 2000 ili 5000 kvadrata, znači ispod pola hektara, to je jako teško održati na životu. Investitora koji su novac zaradili u drugim sektorima, IT-u ili građevini ima, ali ulaganja neće biti ako godinama trebaju rješavati zemljišne knjige. - Nikakvih značajnijih pomaka neće biti ako se napokon u potpunosti ne riješe zemljine knjige, zaključuje Vrbanek. Vinska omotnica loše iskorištena - Vinska omotnica od 10 milijuna eura na godinu nije dobro iskorištena, kaže Josip Vrbanek. U 2025. je iskorištenost na 18 i nešto posto. U 2024. je bila na razini 50-ak posto. To su stvarno loši rezultati, u prošloj je godini izgubljeno gotovo 8 milijuna eura, a godinu dana prije oko 5 milijuna. Dakle, u posljednje dvije godine izgubljeno je oko 13 milijuna eura, no to nije konačni broj. Kad izračunamo da je vinska omotnica vezana uz sufinanciranje od 50 posto, onda računamo da smo izgubili oko 30 milijuna investicija. Taj nam gubitak, tvrdi Vrbanek, stvara i probleme za neke druge mjere ruralnog razvoja gdje je vinarski sektor uključen, a posebno u prihvatljivim troškovima su u tim mjerama kupnja mehanizacije koja je neophodna vinogradarima i sadnja novih vinograda koji su nam neophodni s obzirom na pad površina. - I sad, netko iz resornog ministarstva, može zaključiti da vinarima onda ni ne treba novac kad je iskorištenost omotnice loša. Neke su bile informacije iz Ministarstva da su vinogradari i vinari najvećim dijelom krivi za neiskorištenost. Međutim, moj stav je da tome nije tako, s obzirom na to da djelujem i kao predsjednik Odbora za vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Veliki je problem vinske omotnice, za razliku od drugih natječaja, da se svaka alokacija, znači, od tih 10,5 milijuna eura mora potrošiti iz godine u godinu. Ako vi u jednoj godini niste potrošili sredstva, ne možete to prebaciti na sljedeću godinu. S obzirom na to da nije bilo 3 godine natječaja, ministarstvo i agencija za plaćanje nisu mogli ugovarati nove natječaje, odnosno nove projekte. Na upit o 30 plus milijuna eura neiskorištenih investicija, ilustrira to svojom procjenom. To je za realno desetak lijepih novih vinarija po 3 milijuna eura, ali još gore je da je to za stotinjak, ako ne i 200 vinara da nekakvu opremu nabave, da obnove, odnosno da restrukturiraju postojeće vinograde, moderniziraju, ističe Vrbanek. Vivodinski pjenušac - nova tržišna niša - Nas desetak vinara zaključili smo da nam fali jedno dobro pjenušavo vino. Tendencija je danas da se pjenušci sve više troše, i nekako je došla ideja da možda svi zajednički napravimo jedan zajednički pjenušac. 2024. godine odlučili smo napraviti najbolji pjenušac, nešto s čime Vivodina i mi Vivodinci možemo biti ponosni, kaže Vrbanek. Dogovorili smo se da to bude sorta Chardonnay i tako je nas 10 vinara svatko dao u pravilu oko 500 kg Chardonnaya gdje smo računali da ćemo za tu nekakvu prvu berbu imati 5000 boca pjenušca. Osnovali smo novo društvo, društvo se zove Vivodinac d.o.o. Pjenušac smo nazvali po našoj crkvi, Sveti Lovro, odnosno Pjenušac se zove Suze svetog Lovre. Na etiketu smo stavili topografski sve naše vinarije. Jedinstvena je to priča gdje se 10 vinara okupilo i pokušalo napraviti najbolji pjenušac iz našeg Vivodinskog kraja. Wine and Walk Svake godine u svibnju Vivodinci organiziraju Wine and walk događaj, koji okuplja ljubitelje dobroga vina i autohtone hrane. U dva vikenda posjeti nas po 300 ljudi, uglavnom iz Dalmacije, Istre i Slovenije, naglašava Josip Vrbanek. Specifičnost Wine and Walka je da su grupe podijeljene na 30 osoba, tako da imamo 10 grupa po 30 osoba, ukupno 300 ljudi u danu. Svaka grupa ima svog vodiča, svaka grupa ima određen tempo i zna se točno kad je u kojoj vinariji, tako da se posjeti svih, najčešće 8 do 10 vinarija, ovisno koliko nas sudjeluje svake godine. Svaka grupa dobije dobru priču, odnosno vino u svakoj vinariji, povijesti, ali i o podrumu, položaju i ostalim informacijama. Svaki vinar ponudi svoje domaće proizvode, jer smo, usudim se reći, vrlo dobri domaćini. Očekujemo i veselimo se novim posjetiteljima uvijek. Za umorne posjetitelje nudi se i nekoliko kuća za najam, kaže Vrbanek. Dodaje kako je i on razmišljao o smještaju, ali trenutačno su u fazi rekonstrukciji vinarije, pa budžet za smještaj još nije u planu. - U planu je ove godine otvoriti kušaonu. Moramo dalje razvijati i osigurati raznolik sadržaj gostima koji dolaze na Vivodinu, optimistično je zaključio razgovor za podcast AgroVizija, vivodinski vinogradar i vinar Josip Vrbanek.   Urednica: Maja Antonić Foto: Darko Buković/PoslovniFM Podcast Agrovizija #796

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Inovacija, tradicija i hrabrost – priča o tvrtki Egorra iz Lepoglave. Ili kako je mladi poduzetnik koji je spojio pet generacija obiteljskog znanja s vrhunskom inovacijom stvorio proizvod koji osvaja svjetska tržišta, a proizvodima dao imena svojih predaka. U suradnji s prof. dr. sc. Alanom Antolovićem s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Tomislav Hodalj razvio je novi materijal – “tekuće drvo”, i na temelju njega započeo proizvodnju sanitarnog programa od hrastovine. Prvi proizvod bio je umivaonik simboličnog imena Pavao, nazvan po djedu, koji je ubrzo osvojio niz međunarodnih nagrada. Nakon njega stigla je kada Kata, nazvana po baki, a u planu je i završni element svake kupaonice – WC školjka u potpunosti izrađena od hrastovine. - Kad razmišljam o tome kako je uopće ideja krenula, posebno kad se sjetim sebe, danas se rado nasmijem. Neobično mi je da nakon ideje koja mi je pala na pamet kao neznanom inovatoru, danas imam i taj prefiks ispred svoga imena. A krenulo je jedno jutro kad me jedan kolega užasno naživcirao s pričom o tome da na ovom svijetu ne postoji ništa novo što već nije izmišljeno. Krenete od struje, žarulje i tako je priča krenula dalje. A mene je cijelo vrijeme u glavi kopkalo pitanje zašto drvo propušta vodu. Tu sam došao do nekakvih svojih zaključaka i zamolio sam to jutro dečke u proizvodnji da nešto provjerimo. Rekao sam im 'dajte mi slijepite jednu ploču, drvenu ploču, na taj i taj način, imam ideju da bi ju premazali s nečim'. Taj premaz smo zapravo razvili mi kao društvo, odnosno ja osobno s još dva inženjera koji rade u našoj firmi. Kad su to napravili, zamolio sam ih da natoče vodu u umivaonik.  Sutradan ujutro došao sam pogledati i razina vode koja je bila zacrtana neznatno je pala, možda, dva do tri milimetra. Dakle - ne propušta! – priča detaljno Tomislav, tako da nas je u jednom trenutku podsjetio na profesora Baltazara.  Kako je sve oko umivaonika bilo suho, zaključio je da bi svoj izum mogli pokazati svijetu kroz neki proizvod. I nekako se najlogičnije nametnulo da naprave – umivaonik. Nakon niza razgovora, u čemu mu je pomogao Matija Žugec, glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora, krenuo je i proces patentiranja – koji nije bio jednostavan. Ključna lekcija stigla je iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, koji se nisu javljali tri mjeseca od podnošenja prijave. A na našu inicijativu orgraniziram sastanku nam je rečeno: ne patentira se proizvod u cjelini, već inovativni element. - Htio sam tad povući prijavu, no pojasnili su mi u DZIV-u da je najvažnija ta prva faza, gdje pojašnjavate o čemu se radi i to nas je potaknulo da napravimo ispravak dokumentacije, pazeći da nema neke greške u riječi ili zarezu, jer se to prevodi na sve svjetske jezike. Rekao sam: Dobro, probat ćemo, pa kaj bu-bu. I za mjesec dana dolazi dopis DZIV-a da smo prošli prvu fazu. I krenuli smo u zaštitu, ispravili tako da smo danas vlasnici patenta, pojasnio je Hodalj u razgovoru s urednicom podcasta Pametna Hrvatska Marijanom Matković. No, to još nije bilo tekuće drvo, s kojim je umivaonik 'pobrao' svjetske nagrade. Naime, ta se priča dogodila nakon što je s profesorom Antolovićem sudjelovao na konferenciji pilanara  jugoistočne Europe,  u Vinkovcima. Druženje nakon skupa bilo je presudno, jer je imao priliku pokrenuti razgovor o svom patentu. - Odmah me pozvao da budem gost na Fakultetu i da porazgovaramo o tome i kad smo sjeli, povjerio mi je da ima rješenje za tekuće drvo, ali mu ne može pronaći primjenu. I ne budi nam teško, dvije glave su se našle skupa i našli smo mu primjenu. I na temelju toga doradili naš umivaonik, tako da ga sada proizvodimo od tekućeg drveta, uz neke dodatne projekte koje razvijamo, priča iskreno i otvoreno Hodalj. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi), na brojnim drugim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.   Rezultat? Nagrada za inovaciju godine Hrvatske zajednice inovatora za 2024., ali i niz međunarodnih priznanja – od Istanbula i Tajlanda do Kine i San Francisca, gdje je Egorra ove godine osvojila zlato. Globalni uspjeh iz Lepoglave Tvrtka Egorra danas zapošljava 18 ljudi, uskoro i više, a čak 90 posto proizvodnje ide u izvoz. Fokus je na ekskluzivnim proizvodima od hrastovine, koja čini čak 92 posto njihove proizvodnje. - Vanjsko tržište izuzetno cijeni naš hrast. Odlučili smo se za premium segment i proizvodnju po narudžbi. To se pokazalo kao dobitna kombinacija, ističe Hodalj. - Posebno me veseli to da smo prošli na natječaju EU fondova za zelenu tranziciju, iz kojih financiramo obnovljive izvore energije, odnosno solarne panele i robota za proizvodnju umivaonika. Priprema za to je zapravo ekstremno zahtjevna, jer se radi o specifičnom stroju koji tek razvijamo. Trenutno umivaonik još uvijek radimo ručno, tako da količine koje proizvodimo nisu u skladu sa zahtjevima tržišta. Radimo na liniji serijske proizvodnje umivaonika i  predviđanje je da bi svakih 12 minuta iz proizvodnje mogao izaći jedan umivaonik. To traže narudžbe, kaže Tomislav. Naime, na njegovom stolu u Egorri već se nalazi pismo namjere po kojem bi do kraja godine trebali napraviti 600.000 umivaonika te još jedno s narudžbom 54.000 komada. Trnovit obiteljski poduzetnički put Možda smo vas na samom početku priče malo zavarali tvrdnjom da je Tomislav peta generacija obitelji koja se bavi drvetom, pa će netko odmahnuti rukom i reći da je čovjek samo nastavio razvijati posao koji je naslijedio, treba reći da baš i nije bilo tako. Ni on ni pretci nisu imali baš jednostavan put u poduzetništvu. - Moj pradjed je bio je bačvar, radio je bačve od drveta. Moj djed je to kasnije preuzeo od njega, a moj otac 1989. otvorio je svoju firmu, pilanu, u mjestu Gora, između Petrinje i Gline. Na Banovini, koja je prije samo 4 godine bila pogođena potresom. Kad je počeo Domovinski rat, 1991. godine, selimo u Lepoglavu. Tada sam imao oko dvije godine, , moja sestra je 16 mjeseci mlađa. Otac je u iznajmljenom prostoru opet pokrenuo pilanu. I to je neko vrijeme funkcioniralo, dok nije došao u probleme koji su ga snašli, s njegovim bratom. Godine 2017. kupujem to društvo, koje se danas zove Egorra – pojašnjava Tomislav. Ne samo da nije naslijedio dobar obiteljski posao, nego je preuzeo društvo čija je potraživanja morao otkupiti da bi spasio obiteljsku imovinu. - Na leđima sam u tom trenutku imao dug od 12,7 milijuna kuna i trebalo je krenuti u pregovore s bankama da ga nekako riješim. Nekako smo uspjeli, jer bankama nije bilo u cilju da izgube kapital, a nama je bilo u cilju održati proizvod i proizvodnju, priča mladi poduzetnik čijoj se hrabrosti jednostavno morate diviti. Da je Tomislav sve do sada napravio i više nego pametno, potvrdile su i tri ponude za preuzimanje Egorre, koja više nije 'obična tvrtka' već sustav koji ima patent za inovacije i zaštićeni industrijski dizajn. Pretpostavili smo da bi to bila dovoljan iznos novca kojim bi riješio sve probleme u životu, a Tomislavov odgovor doslovno nas je izuo iz cipela: - Ne gledam ja na to tako. Ja u privatnom životu nemam problema koje treba rješavati 'lovom' – kaže bez da trepne. Kapital mu je potreban prvenstveno za obrtna sredstva, dodaje, jer što ih je više, tvrtka više raste, a to je sada prvenstveni cilj, jer radi ono što voli.  - Držm se i onoga da radim ono što znam. Kad biste sad htjeli da se preselim u metalnu industriju, ne biste se sa mnom puno pomogli – zaključuje uz smijeh mladić koji je čak i hrastovinu uspio – utekućiti. I pokazao se kao tvrd orah. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica: Marijana Matković Foto: Darko Buković/PoslovniFM Podcast epizoda: #797 Objavljeno 10. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Priča Martine i Miroslava Vukovića, osnivača brenda Pivski mudraci, podsjetnik je da poduzetništvo rijetko počinje s velikim planom – ali često s velikom znatiželjom. Od tavana do polica trgovačkih lanaca, zvuči jednostavno kad postavimo to u rečenicu, ali poduzetnička priča bračnog para Vuković iz Križa, primjer je kako se strast može pretvoriti u održiv posao, ali i koliko taj put može biti neizvjestan, zahtjevan i dugotrajan. Sve je započelo prije više od desetljeća, kada je Miroslav iz znatiželje krenuo istraživati kućno pivarstvo. Bez velikih planova i poslovnih ambicija, prvi koraci bili su isključivo hobi. Umjesto garaže – kako često počinju poduzetničke priče – njihova je pivovara nastala na tavanu obiteljske kuće u Križu, uz minimalnu opremu i puno improvizacije. - Htio sam napraviti nešto za sebe i prijatelje. Nisam razmišljao o biznisu, nego o tome da naučim i usavršim proces, prisjetio se Miroslav u podcastu Ritam posla, kojeg uređuje i vodi Lidija Kiseljak. Supruga Martina je u početku bila podrška iz sjene - doslovno, s kavom na kauču na tavanu, dok je nastajalo prvo pivo. No upravo su zajednički trenuci, eksperimentiranje i kontinuirano usavršavanje doveli do toga da su njihovi proizvodi počeli privlačiti pažnju šire publike. Pet godina kasnije, hobi prerasta u ozbiljniju priču, a 2020. godine donosi ključnu prekretnicu – osnivanje tvrtke. Upravo tada, u jeku pandemije, odlučuju napraviti iskorak i izaći na tržište, iako još nisu imali ni finalni proizvod. Prijava na međunarodni program StartAI Hrvatska pokazala se kao važan trenutak vidljivosti. Iako su ušli u proces bez konkretnih prodajnih rezultata, njihov entuzijazam i autentičnost otvorili su vrata daljnjem razvoju. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili na ostalim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Posebnost njihove pive je taj što je kuhaju na peć na drva, što je zanimljiv proces, jer se drva moraju prvo osušiti, sitno nacijepati.., a što, posebno zimi, daje poseban doživljaj, kaže Martina. Miroslav dodaje da njihovo pivo nije ni filtrirano ni pasterizirano, da su sačuvali sve izvorne sastojke - vitamine, tj. izvorni okus, a i da je kroz 12 mjeseci pivo 'živo', odnosno organoleptički se mijenja kroz vrijeme. Danas su njihova piva prisutna u ugostiteljskim objektima, ali i na policama velikih trgovačkih lanaca poput Spara i Plodina, što je za male proizvođače značajan iskorak. No iza tog uspjeha stoji niz izazova – od problema s naplatom i dobavljačima do operativnih ograničenja male proizvodnje. - Poteškoće su dio svakog poslovanja. Važno je ne odustati na prvoj prepreci, nego iz svake situacije izvući lekciju i ići dalje, poručuje Miroslav. - Tu je bila naša greška, jer bili smo mladi i novi i vjeruješ drugima, ali dogodi se da druga strana ne plati, kaže Martina. Prije par godina, prisjeća se, jedna osoba s mora uzela je par kartona, a potom se nikada više nije javio, naravno ni platio. I onda se pitaš – pa kako to netko može učiniti? Razvoj pivovare bio je isključivo financiran vlastitim sredstvima, uz povremene lokalne potpore, ali bez značajnijih institucionalnih poticaja. Upravo ta činjenica dodatno naglašava razinu osobnog ulaganja i rizika koji su preuzeli. Osim poslovnih izazova, posebnu dimenziju ovoj priči daje obiteljski aspekt. Danas u proizvodnji sudjeluju i njihova djeca, a novi prostor pivovare osmišljen je kao mjesto rada, ali i zajedničkog vremena. - Nije jednostavno i nije lako, ali ovo je naš put. Možda nije za svakoga, ali meni daje slobodu, kreativnost i osjećaj da stvaram nešto svoje, kaže Martina. Unatoč brojnim padovima - koje otvoreno priznaju - svaki su uspjeli pretvoriti u no

Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Projekt Ecolika Green Innovation donosi inovativno rješenje za jedan od zanemarenih ekoloških problema u Hrvatskoj – otpadnu ovčju vunu. Kroz naprednu tehnologiju prerade, ovaj projekt pretvara vunu u organsko gnojivo i ekološki malč, čime doprinosi održivoj poljoprivredi, smanjenju otpada i razvoju kružne ekonomije. U podcastu Pametna Hrvatska gošća Dragica Jerkov, poduzetnica i inovatorica iz tvrtke FEMA d.o.o., predstavila je projekt Ecolika Green Innovation – tehnološki i društveno relevantno rješenje koje otpadnu ovčju vunu pretvara u visokovrijedne ekološke proizvode. Riječ je o inovaciji koja istovremeno adresira ekološki problem i unaprjeđuje održivu poljoprivredu. U Hrvatskoj se godišnje odbaci oko 1300 tona sirove vune, koja se zbog svoje strukture razgrađuje i do 95 godina, čime postaje dugoročan okolišni teret. Umjesto da ostane neiskorišten resurs, Jerkov i njezin tim razvili su tehnologiju kojom se vuna transformira u organsko gnojivo u obliku peleta i malč, tzv. „vunene pahuljice“. Ovi proizvodi imaju višestruku funkciju: poboljšavaju kvalitetu tla, zadržavaju vlagu, smanjuju potrebu za navodnjavanjem do 25 posto te štite biljke od temperaturnih ekstrema i štetnika poput puževa golača - bez upotrebe kemije. - Otpadna vuna za nas nije problem, nego resurs koji smo naučili razumjeti. Kada joj vratite vrijednost, ona postaje saveznik poljoprivrede, ali i konkretan odgovor na pitanje kako proizvoditi održivije i odgovornije, istaknula je Jerkov u razgovoru s urednicom podcasta Marijanom Matković. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi), na brojnim drugim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Posebna vrijednost inovacije leži u prirodnim svojstvima vune. Kao materijal visoke hidroskopnosti i termalne stabilnosti, vuna djeluje kao prirodni regulator vlage i temperature u tlu. U obliku peleta, ona postaje mikrorezervoar vode i hranjivih tvari koji se postupno otpuštaju prema potrebama biljke, čime se izbjegava prekomjerno gnojenje i degradacija tla. Za razliku od mineralnih gnojiva koja hrane biljku, ali osiromašuju tlo, ovaj proizvod istovremeno hrani i biljku i tlo, potičući razvoj mikroorganizama i dugoročnu regeneraciju zemljišta. Razvoj projekta zahtijevao je rješavanje kompleksnih tehnoloških izazova. Ključni iskorak bio je razvoj patentirane ozonotermalne metode sterilizacije vune – prve takve vrste u svijetu. Upravo taj proces omogućio je dobivanje sigurnog i certificiranog organskog proizvoda, usklađenog s europskim standardima. Danas projekt ima hrvatski, europski i svjetski patent te je višestruko nagrađivan na međunarodnim sajmovima inovacija, uključujući i prestižni Grand Prix u Kini. - Ovo nije priča o jednom proizvodu, nego o promjeni načina razmišljanja - da ono što odbacujemo može postati temelj nove vrijednosti, ako imamo znanje, upornost i prave partnere, napominje sugovornica. Ecolika se ne zaustavlja samo na proizvodu – riječ je o cjelovitom poslovnom modelu koji potiče razvoj lokalnih zajednica. Koncept manjih proizvodnih pogona smještenih u blizini izvora sirovine smanjuje troškove transporta i istovremeno omogućuje otkup vune od lokalnih uzgajivača, stvarajući dodatni prihod i potičući kružnu ekonomiju. Time se zatvara ciklus – od otpada do resursa, uz istovremeno jačanje lokalne poljoprivrede i proizvodnje hrane. Važan aspekt projekta je i njegov doprinos klimatskim ciljevima. Budući da vuna sadrži oko 50% ugljika, njezinom preradom i vraćanjem u tlo smanjuje se emisija CO2 te povećava udio organske tvari u zemlji, što je ključno za dugor

Energetska učinkovitost već je godinama jedna od ključnih tema u sektoru nekretnina, no između regulative, stvarnog stanja na terenu i percepcije javnosti i dalje postoji velik jaz. Iako su u obnovu zgrada uložene milijarde eura, a standardi postali stroži, velik dio fonda i dalje je daleko od učinkovitog. No, kako ističe inženjerka građevinarstva Karmen Kostanić Jurić, iz tvrtke Tomting, problem nije samo u zidovima i instalacijama, nego i u ljudima. - Često me najviše iznenadi kada dođemo u neku zgradu i čujemo - kod nas je tako kako je, ništa se ne može. Ta letargija i uvjerenje da su rješenja preskupa zapravo su jedan od najvećih problema - rekla je Kostanić Jurić u razgovoru s urednicom podcasta Zgradonačelnik, Anom Leko. Prema podacima koje navodi Kostanić Jurić, čak 37 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj nalazi se u najlošijim energetskim razredima. Objavljeno 27. ožujka 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

Magistar filozofije i teologije, novinar, veliki Poljičanin, simbol Religijskog programa HRT-a i voditelj jedinstvenog podcasta Ekumena i etika u poslovanju, Augustin Bašić, već više od četiri desetljeća u javni prostor donosi teme dijaloga, etike, humanizma i odgovornog društva. U posebnom razgovoru za projekt Smisao življenja u zoni sjećanja, urednik Darko Buković razgovarao je s čovjekom koji je obilježio hrvatski medijski i javni prostor, ali i generacije gledatelja i slušatelja. „Tjera me misao“, kaže Bašić na početku razgovora, „misao kao dar koji nam je dan, i koji nas obvezuje da tragamo – i horizontalno, i vertikalno, do onoga što čovjeka čini čovjekom.“ Ta potraga obilježila je cijeli njegov radni vijek: medijski, edukativni, društveni, ali i duboko osobni. Objavljeno 27. ožujka 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.